Kurs arapskog pisma

TedžvidHvala Allahu, dž.š., koji kaže:

„Mi Kur’an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit način se On objavljuje, a Tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosiš i da opominješ i kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.“ (El-Isra', 105-106.) Neka je Allahov blagoslov i spas na Njegovog Poslanika, s.a.v.s., našeg prvaka i dobročinitelja, onoga kome se Uzvišeni Allah obraća kur'anskim ajetom:

„O Ti, umotani! probdij noć, osim malog dijela; - polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje, i izgovaraj Kur’an pažljivo.“ (El-Muzzemmil, 1-4.)

Riječ tağwīd (التجويد) u arapskom jeziku znači: preciznost i tačno izvršavanje neke radnje (الإحكام), dotjeranost, perfekcija i tačnost (الإتقان).

Imam Ibn Al-Ğazarī* je rekao:

„Riječ at-tağwīd (التجويد) je infinitiv glagola ğawwad (جَوَّدَ)**. Iz istog glagola je izvedena i imenica ğawda (جَوْدة), čije značenje je suprotno značenju riječi ar-radā'a (الرداءة).*** Kaže se: „Taj i taj je bio izvrstan u tome kada je to dobro uradio (جوّد فلان في كذا إذا فعل ذلك جيدا).“ Glagol ğawwad (جَوَّدَ) se (u kontekstu nauke ‘ilm at-tağwīd) upotrebljava da se njime označi precizno čitanje (učenje), kada su izrazi pravilno izrečeni, bez ikakvih mahana u (iz)govoru. Značenje glagola ğawwad (جَوَّدَ) je: „dosegnuti krajnji cilja u nastojanju da se nešto pravilno uradi i krajnje granice uljepšavanja istog“.

Kaže se da je neko pravilno izvršio neku radnju ili uljepšao neki postupak ili predmet kada je dobro uobličio i obradio isti, kada ga je precizno postavio na mjesto koje mu pripada i kada je tim postupkom postigao krajnji cilj i dosegao krajnju granicu dobročinstva i savršenosti, bez obzira da li se radi o riječima ili postupcima.

 
ARAPSKI   ALFABET – ISHODIŠTA GLASOVA

مَخَارِجُ الْحُرُوف

HARF

TRANSK
RIPCIJA

MJESTO /NAČIN
TVORBE /ZVUK

OPIS NAČINA IZGOVORA

PRIM
JER

AUDIO

GRUPA 1 - ZRAČNI GLASOVI - Al-Hurufal-Hawa'iyyah
(Šupljina grkljana i usna duplja)

ا

ā

Ovo je dubinski (ğewfiyye) ili strujni (hewā'ijje) vokal i nastaje vazdušnim strujanjem iz dubine pluća.

Arapski glas "A" nije nikad čisto A kao u našem jeziku nego se izgovara sa manjim prizvukom glasa E. Dvije su varijante izgovora prema otvorenosti usta:
-
Potpuno otvorena - iza ovih konsonanata خَصَّضَغَطَ قَظَ  - Ne smije sličiti glasu O.
-
Umjereno otvorena- Poslije svih konsonanata osim gore nabrojanih. Ne smije sličiti glasu E.
- Zatvorena varijanta  ili tzv. Imalah koja se javlja samo na jednom mjestu u Kur’anu.

أَ

ي

ī

Vokal je prednji po horizontali a visoki po vertikalnim kriterijima.

Pri izgovoru jezik dira donje sjekutiće a usta su umjereno otvorena.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

إي

و

ū

Vokal je zadnji po horizontali i visoki po vertikali.

Pri izgovoru jezik se povuče nazad usne se ispupče i zaokrugle. Usta su umjereno otvorena.
Ovaj glas je isti kao u našem jeziku.

اُؤ

GRUPA 2 - LABIJALNI/USNENI GLASOVI - Al-Hurufal-Shafawiyyah
(Usne, nosna šupljina i gornji sjekutići)

ب

b

Bilabijal (dvousneni) /ploziv (praskav) /zvučan

Pri izgovoru usne se spoje i pod pritiskom zraka otvore uz blagi prasak.
Ovaj glas je isti kao u našem jeziku.

أَبْ

و

w

Bilabijal (dvousneni) / poluvokal /zvučan

Glas se izgovara kao englesko W ili slično bivokalu UA. Pri izgovoru usta se uobliče za vokal U. Usne se ispupče i zaokrugle.

أَوْ

م

m

Bilabijal (dvousneni) /nazal (nosni) /zvučan

Glas je isti kao naše M. Izgovara se tako da se usne spoje i propusti zrak kroz nos pri otvaranju usta.
Ovaj glas je isti kao u našem jeziku.

أَمْ

ف

f

Labio-dental (usneno -
zubni) /frikativ (strujni) /bezvučan

Pri izgovoru gornji sjekutići se naslone na unutarnju stranu donje usne.

أَفْ

GRUPA 3 - GUTURALNI/GRLENI GLASOVI - Al-huruf al-Halqiyyeh 
(Duboki, prednji i zadnji dio grla)

ء

hemze

Glotal (duboko -grleni) /
ploziv (praskav) neutralan

Glasnice se čvrsto spoje i zrak iz pluća naglo otvara tu prepreku duboko u grlu praveći eksplozivan šum.

ءَ

ه

h

Glotal (duboko -grleni) /
frikativ, (strujni) - bezvučan

Glas je duboko grleni. Glasnice se umjereno približe i zrak iz pluća lago potisne.

أَهْ

ح

ḥ/h

Faringal (ždrijelni) /
frikativ, (strujni) /bezvučan

Nastaje u ždrijelu sužavanjem ždrijela i oštrim potiskivanjem zraka kroz suženje.

أَحْ

ع

‘ayn/ajn

Faringal (ždrijelni) /
ploziv (praskav) /bezvučan

Korijen i zadnji dio jezika se povuku unazad, potisne se zrak a ždrijelo otvori te jezik pomjeri naprijed uz stisnute mišiće usta.

أَعْ

خ

h/h

Velar (zadnjonepčani) / frikativ, (strujni) /bezvučan

Zadnji dio jezika podigne prema velumu te se kroz to suženje potisne zrak proizvodeći zvuk veoma sličan hrkanju.

أَخْ

غ

ġ/g

Velar (zadnjonepčani) / i frikativ, (strujni) /zvučan

Zadnji dio jezika se pomjeri prema mekom nepcu i puštanjem zraka iz pluća proizvodimo hrapav šum uz treperenje resice.

أَغْ

GRUPA 4 - RESIČNI GLASOVI - Al-Harafan al-Lahawijan
(Predio resice i zadnji dio jezika - mehko nepce)

ك

k

Velar (zadnjonepčani) /
ploziv (praskav) /bezvučan

Zadnji dio jezika se uzdigne prema mehkom nepcu čineći prepreku a vazdušna struja iz pluća blago otvara tu prepreku.
Glas je vrlo malo mekši nego u našem jeziku.

أَكْ

ق

q/k

Uvulo-velar (resično-
zadnjonepčani) /ploziv (praskav) /bezvučan

Jezik se pomjeri nazad a zadnji dio se podigne prema resici. Zrak iz pluća savladava tako napravljenu prepreku proizvodeći praskav zvuk.

أَقْ

GRUPA 5 - NEPČANI GLASOVI - Al-Huruf al-Shajariyyah
(Tvrdo nepce i sredina jezika)

ي

y/j

Prednjonepčani (palatal) /
poluvokal /zvučan

Vrh jezika se pomjeri naprijed i pritisne ispod prednjih sjekutića a bočne strane jezika naslone se na gornje nepce.
Ovaj glas je isti kao u našem jeziku.

أَىْ

ش

sh/š

Palato-alveolar (nepčano -
desnični) / frikativ(strujni) /bezvučan

Vrhom jezika se pritisne korijen donjih zuba a prednjim dijelom jezika se dodiruje prednji dio tvrdog nepca.
Glas je znatno mekši nego u našem jeziku.

أَشْ

ج

ǧ/dž

Palato-alveolar (nepčano -
desnični) / poluzatvoreni (afrikat) /zvučan

Vrhom jezika se pritisne korijen donjih zuba a prednji dio jezika se nasloni na prednji dio tvrdog nepca i na tu prepraku nailazi zrak.
Glas je znatno mekši nego u našem jeziku.

أَجْ

GRUPA 6 - NEPČANI GLASOVI - Al-Hurufal-Dhaulaqiyyah 
(Tvrdo nepce i sredina jezika)

ر

r

Alveolar (desnični) /
vibrant (treptav) /zvučan

Vrh jezika se prisloni na tvrdo nepce, uz korijen  gornjih zuba a zrak struji iznad jezika pri čemu jezik treperi.
Postoji tvrdi imeki izgovor ovog glasa.

أَرْ

ن

n

Dental (zubni) /
nazal (nosni)
/zvučan

Vrh jezika se osloni na korijen gornjih sjekutića a zrak se propusti kroz nosnu šupljinu.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

أَنْ

ل

l

Dental (zubni) /
lateral (bočni)
/zvučan

Vrh jezika se postavi na osnovu gornjih sjekutića a rubovi jezika uz korijen gornjih zuba i prednji dio nepca.
Ovaj glas je znatno mekši nego u našem jeziku.

أَلْ

GRUPA 7 - DENTALNI/ZUBNI GLASOVI - Al-Hurufal-Nit'iyyah 
(Korijen gornjih zuba i vrh jezika)

د

d

Dental (zubni) /
ploziv (praskav) /zvučan

Vrhom jezika se dira osnova gornjih sjekutića i zubi sami pa se pod pritiskom zraka odvoji.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

أَدْ

ت

t

Dental (zubni) /
ploziv (praskav) /bezvučan

Vrh jezika se postavi na korijen gornjih zuba pa se pod pritiskom zraka naglo odvoji i zrak slobodno otpusti.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

أَتْ

ط

ṭ/t

Dental (zubni) /
ploziv (praskav) /bezvučan

Vrhom jezika se dira osnova gornjih sjekutića, prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba a zrak se zadrži u grlu.

أَطْ

 GRUPA 8 - NEPČANI GLASOVI - Al-Hurufal-Lithawiyyah' 
(Tvrdo nepce i sredina jezika)

ث

ṯ/s

Interdental (međuzubni) /
frikativ (strujni) /bezvučan

Vrh jezika se postavi između zuba i izgovori se konsonant s. Kao englesko th.

أَثْ

ذ

ḏ/z

Interdental (međuzubni) /
frikativ (strujni)
/zvučan

Vrh jezika se postavi između zuba i izgovori se konsonant z. Kao englesko dh.

أَذْ

ظ

ẓ/z

Interdental (međuzubni) /
frikativ (strujni)
/zvučan

Vrh jezika se stavi između gornjih i donjih zuba uz blagi pritisak na prednji dio nepca i korijen donjih zuba

أَظْ

GRUPA 9 - PREDNJENEPČANI GLASOVI - Al-Huruf al-Asaliyyah
(Donji sjekutići i vrh jezika)

س

s

Alveolar (desnični) /
frikativ (strujni) /bezvučan

Vrh jezika se prisloni uz dēsni  iza donjih sjekutića, zubi približe jedni drugima i kaže s.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

أَسْ

ز

z

Alveolar (desnični) /
frikativ (strujni)
/zvučan

Vrh jezika se prisloni uz dēsni  iza donjih sjekutića, zubi približe jedni drugima i kaže z.
Glas je isti  kao u našem jeziku.

أَزْ

ص

ṣ/s

Alveolar (desnični) /
frikativ (strujni) /bezvučan

Prednji dio jezika se prisloni uz ivicu donjih sjekutića, zadnji dioo jezika uzdigne (zadebljan) prema nepcu i zrak prepusti preko jezika djelimično zadržavajući zvuk u grlu.

أَصْ

GRUPA 10 - GLAS DAD - al-Harf Dad
(Gornji kutnjaci i vrh jezika)

ض

ḑ/d

Dental (zubni) /
ploziv (praskav) /zvučan

Vrhom jezika se pritisne osnova gornjih sjekutića, prednji dio jezika se prisloni uz korijen gornjih zuba a

أَضْ

 Izradio: Edo Krajinić, prof.