Novosti

mekteb2018bannerfoto2

predizborneaktivnostiLindov je sa svojom porodicom, koja je živjela u Hrasnici, u Kraljevinu Norvešku došao u toku ratne 1993. godine..

Državljani Bosne i Hercegovine i u Kraljevini Norveškoj važe za jednu od najuspješnijih manjinskih zajednica. U prilog ovoj konstantaciji govori činjenica da su mnogi bh. državljani s trenutnom adresom u Norveškoj istaknuti članovi norveške društvene zajednice.

Ahmed Lindov sa svojom porodicom, koja je živjela u Hrasnici pored Sarajeva, u Norvešku je došao ratne 1993. godine, nekoliko mjeseci nakon rođenja u izbjeglištvu. Iako veoma mlad, za kratko vrijeme uspio je postići zavidne rezultate kroz politički aktivizam u Radničkoj partiji Norveške.

Također, aktivan je saradnik bosanskohercegovačke ambasade u Norveškoj, ali i Islamske zajednice.

 

 

  • Početkom rata u Bosni i Hercegovni Norveška je bila među prvim zemljama koja je velikodušno pružila utočište bosanskohercegovačkim izbjeglicama, među kojima je bila i Vaša porodica. U kojoj je mjeri ta činjenica bila motiv da se svojim radom i zalaganjem odužite zemlji koja je mnogo toga učinila za Vas i ostatak porodice?

Upravo tako, Norveška je pružila utočište mojoj porodici kad je bilo najpotrebnije. Mama, brat, nana i ja došli smo u Norvešku krajem 1993. godine. Otac je došao poslije završetka rata u Bosni i Hercegovini. Svakako da je prisutna zahvalnost prema Norveškoj, ali je meni glavna motivacija za rad uvijek bila moja porodica i činjenica da sam stranac koji dolazi iz daleke Bosne i Hercegovine. Nas je Norveška primila zajedno s još 12.000 građana Bosne i Hercegovine i hvala joj na tome. 

Motivaciju za rad i zalaganje pronalazim i u nepravdi koju je doživio moj narod. Velika je cijena plaćena da bi postojalo parče zemlje koje se zove Bosna i Hercegovina i ta žrtva je meni glavna motivacija. Upravo zbog toga razmišljam o povratku u svoju domovinu i to, po mom mišljenju, treba biti dio razmišljanja čitave dijaspore. Dijaspora se treba više probuditi i pomagati Bosni i Hercegovini. Primjer koji ja često koristim ovdje jest masovno iseljavanje Norvežana u SAD u periodu između 1830. i 1950. godine.

Više od 50 posto norveškog stanovništva napustilo je Norvešku i otišlo u SAD "trbuhom za kruhom". Poslije su se vraćali i koristili stečeno znanje za razvoj svoje zemlje. I danas je Norveška u svjetskom vrhu po razvoju i životnom standardu. To se nije desilo preko noći, bilo je i ovdje dosta problema koje danas vidimo u Bosni i Hercegovini, ali ljudi su se na kraju okrenuli jedni drugima i tada je država počela ići naprijed.

  • Prvi ste stranac u historiji općine Kvinesdal koji je izabran za njenog vijećnika, kao član Radničke partije Norveške. Koliko je taj uspjeh utjecao na razvoj Vaše političke karijere?

Ulazak u vijeće općine Kvinesdal bio je veoma značajan za mene, naročito zbog toga što sam prvi stranac kome je to pošlo za rukom. Često kažem da mi je politički život počeo ulaskom u Vijeće općine Kvinesdal. Prije toga sam imao neke uloge u lokalnom odjeljenju moje stranke, Radničke partije, ali poslije ulaska u vijeće moje političke mogućnosti su se uvećale.

Godinu nakon ulaska u vijeće bio sam kandidovan za državni parlament Kraljevine Norveške. Budući da imam želju da politički napredujem, aktivno radim na daljnjem unapređenju svoje političke karijere. Trenutno sam fokusiran na lokalnu politiku u svojoj regiji i tražim mogućnosti koje se nude u stranci za daljnji napredak kako bih sebe, ali i zemlju iz koje dolazim predstavio što je bolje moguće.

  • Je li Vaš uspjeh motivisao druge Bosance i Hercegovce da se politički aktiviraju?

Moj uspjeh na političkom planu u ovoj regiji jest podigao interes Bosanaca i Hercegovaca za politiku. Bio motivacija ili ne, dužnost Bosanaca i Hercegovaca je da se politički aktiviraju, jer ćemo tako biti u mogućnosti da odlučujemo o sebi. U Norveškoj se mi ubrajamo u najbolje integrirane strance, imamo najveći stepen radnika, najmanje nas prima socijalna primanja u Norveškoj, imamo najveći procenat visokoobrazovanog kadra u Norveškoj, te se zbog toga moramo aktivnije uključiti u politički život Norveške.

Primjer da zaostajemo za drugim strancima u pogledu političke aktivnosti u Norveškoj jesu Pakistanci. Iako se Pakistanci ne mogu pohvaliti ni približno dobrom statistikom o zaposlenosti, integraciji ili obrazovanju, od 167 parlamentaraca u Norveškoj Pakistanci imaju dva predstavnika. Političkim aktivizmom mi možemo pomoći zemlji iz koje dolazimo, te je to ključni razlog zbog kojeg moramo biti aktivniji u političkom životu Norveške.

  • U Norveškoj aktivno učestvujete i u pomaganju bh. iseljenicima pri sastavljanju molbi za dobijanje norveškog državljanstva. Zadržavaju li državljani Bosne i Hercegovine bosanskohercegovačko državljanstvo pri uzimanju norveškog?

Norveška uglavnom ne dopušta dvojna državljanstva, tako da ljudi koji se odluče za uzimanje norveškog državljanstva gube pravo na ono bosanskohercegovačko. Veoma mali broj bh. iseljenika pokuša zadržati matično državljanstvo. U tom procesu koristim svoje stručno znanje, kako bih pokušao izboriti dvojno državljanstvo za naše građane. Nakon imenovanja g. Makarevića (Nedima, op. ur.) na mjesto ambasadora Bosne i Hercegovine u Norveškoj primjetna je želja među građanima da zadrže državljanstvo.

Veći broj ljudi kontaktirao je sa mnom u vezi s tim pitanjem u posljednje vrijeme, što je napredak u odnosu na prethodni period. Jedna pozitivna vijest jest da se sprema usvajanje zakona o državljanstvima u Norveškoj, koji će dopuštati dvojna državljanstva. Stoga, pozivam sve Bosance i Hercegovce da se ne odriču matičnog državljanstva i da iskoriste novi zakon koji će ubrzo stupiti na snagu.

  • Doseljavaju li se Bosanci i Hercegovci u Norvešku i dalje, sada iz ekonomskih razloga?

Koliko sam upoznat, danas to nije neki zapažen broj. Jedan od razloga tome jesu zakonska ograničenja koja otežavaju duži ostanak građanima Bosne i Hercegovine u Norveškoj. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini dobivali smo dozvole za boravak. Danas su jedine mogućosti da se dođe u Norvešku putem porodičnog spajanja ili, eventualno, putem radne vize. Takva su trenutna pravila, ali je vrijedno spomenuti da se nova norveška vlada dogovorila da će se proširiti mogućnost dovođenja radne snage koja živi van Evropske unije, što znači da će, po novom najavljenom zakonodavstvu, građanima Bosne i Hercegovine biti olakšano da dođu raditi u Norvešku.

  • Na koji način Norveška može pomoći Bosni i Hercegovini, te mogu li se odnosi te dvije zemlje podići na veći nivo?

Norveška je dosad dosta pomagala i pomaže u projektima povratka građana unutar Bosne i Hercegovine. Također, učešće norveškog tima "Norsk Folkehjelp" u obuci i radu deminerskih službi u Bosni i Hercegovini bilo je značajna pomoć. Osim toga, Kraljevina Norveška ima pozitivan stav i odnos prema suverenitetu i integritetu Bosne i Hercegovine. Ipak, saradnju treba unaprijediti. Na norveško tržište treba plasirati bosanske artikle. Jedan pozitivan primjer toga jest to što norveški trgovinski lanac "Coop" uvozi dosta krompira iz Bosne i Hercegovine. S druge strane, g. Jusuf Arifagić, koji posjeduje firmu u svom rodnom Kozarcu, spojio je na taj način bosansko i norveško tržište. Ovo je samo jedan primjer mogućnosti povezivanja bosanskohercegovačke i norveške privrede. Na tome treba definitivno kontinuirano raditi.

Izvor: Al Jazeera