Novosti

mekteb2019bannerfoto3

edin-mezit-2Edin Mezit je jedan od devet imama Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Magistrat iz religijske edukacije stekao je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. U Norveškoj živi od 2003. godine.

– Pored imamskog rada, vrlo je aktivan na polju prevođenja. Sarajevski Centar za napredne studije je, nakon knjige “Nečasni savez – Grčka i Miloševićeva Srbija”, prevedene 2016. godine, objavio i drugu knjigu u njegovom prijevodu – “Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika” američkog diplomate i politologa Michaela Hamiltona Morgana

Piše: Sanadin Voloder

Edin Mezit je jedan od devet imama Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj. Zbog specifičnosti administrativne uređenosti IZ Bošnjaka u Norveškoj, on imamsku dužnost obavlja u tri džemata -Vestfold, Telemark i Aust Agder.

Rođen je 1974. godine u Studenčici kod Konjica a odrastao je u Mostaru. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Magistrat iz religijske edukacije stekao je na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. U Norveškoj živi od 2003. godine.

edin-mezit-1

Pored imamskog rada, vrlo je aktivan na polju prevođenja. Sarajevski Centar za napredne studije je, nakon knjige “Nečasni savez – Grčka i Miloševićeva Srbija”, prevedene 2016. godine, objavio i drugu knjigu u njegovom prijevodu – “Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika” američkog diplomate i politologa Michaela Hamiltona Morgana, koja je nedavno predstavljena u Mostaru.

Pored prevođenja, bavi se i pisanjem duhovne poezije, a pojedine njegove tekstove možemo pronaći u repertoaru niza bosanskih izvođača ilahija i kasida.

Njegova životna priča je jako inspirativna. Njegov otac, Salem, bio je dugogodišnji mujezin Karađozbegove džamije u Mostaru, a u predratnim godinama i imam džamije Derviš-paše Bajezidagića. Ubijen je od strane vojnika Hrvatskog vijeća odbrane 9. maja 1993. godine.

Edin efendija se kao osamnaestogodišnjak pridružio Armiji BiH, a u borbama za deblokadu Mostara, 01. 07. 1993. je i ranjen. Već sedam godina obitava na relaciji Norveška – Mostar, gdje žive njegova supruga i petero djece.

Za Agenciju Anadoly (AA) sa Edinom ef. Mezitom razgovaramo o njegovim prevodilačkim aktivnostima, položaju Bošnjaka u Norveškoj, projektima Islamske zajednice…

– Islamska zajednica kao društveni faktor

20200215 2 40863747 52185878 Web

Bošnjaci su u dijaspori najbolje uvezani i organizirani upravo kroz Islamsku zajednicu. Efendija Mezit objašnjava ovaj fenomen i govori o iskustvu organizovanja Bošnjaka u Norveškoj kroz džemate i jedinstvenu i centralizovanu Islamsku zajednicu što drugi muslimanski narodi u ovoj zemlji nemaju.

“Islamska zajednica je, poznata je činjenica, već dugi niz godina, najorganiziranija bošnjačka institucija kroz koju je izražen duhovno-vjerski horizont našeg naroda te njegova veza s vlastitom tradicijom, kulturom i jezikom. Ta činjenica je, u okolnostima doseljavanja naših radnika, a kasnije i izbjeglica u zemlje Zapada, u presudnoj mjeri utjecala na nastanak i organiziranje bošnjačkih džemata i njihovo sve konkretnije uvezivanje u širu strukturu Islamske zajednice dijaspore. Za razliku od skoro svih naših dijasporalnih zajednica, ali i drugih muslimanskih organizacija u Norveškoj, od samog pokretanja naše Islamske zajednice, ona je definirana kao centralizovana organizacija. To znači da ona otprilike funkcionira kao medžlis, s Izvršnim odborom i glavnim imamom na čelu, te jedinstvenim budžetom iz kojeg se finansiraju svi novčani izdaci. Našoj zajednici je to omogućilo da, iako Bošnjaka u Norveškoj ima mnogo manje od npr. Pakistanaca ili Somalijaca koji nemaju centraliziranu zajednicu, bude najbrojnija muslimanska organizacija u državi, te kao takva predstavlja značajan činilac unutar šire muslimaske zajednice ali i u dijalogu s drugim vjerskim organizacijama kao i s državom”, kaže imam Mezitna početku razgovora  za Anadolu Agency (AA).

– Dijaspora kao most između svijeta i domovine

Iseljavanje stanovništva s jednog područja može biti i pozitivna ili negativna pojava, zavisno od percepcija i motiva iseljavanja. Primjer prevodilačkog rada ef. Mezita pokazuje da dijaspora može igrati jako pozitivu ulogu na ubrzavanju protoka pozitivnih ideja i projekata iz svijeta prema matici.

“Veliki sam ljubitelj knjiga i u proteklim godinama sam, zahvaljujući dobrom poznavanju engleskog jezika i mogućnostima koje pruža internet, došao do značajnog broja veoma kvalitetnih i zanimljivih naslova. Posebna sfera moga interesovanja je historija, kako drevna tako i novija, tako da su obje knjige koje sam do sada preveo i koje je objavio CNS, iz ove oblasti. Treba reći da sam pomenute knjige izabrao zbog iznimnog kvaliteta njihovog sadržaja te neposredne relevantnosti za Bošnjake ali i muslimane općenito”, poručuje Mezit.

Posljednjih nekoliko godina imam Mezit aktivno istražuje odnos religije i nauke te novija kretanja unutar zapadnoevropske religioznosti s posebnim osvrtom na ateizam.

“Nadam se da ću, ako Bog da, uskoro biti u prilici publici na bosanskom jeziku ponuditi jedno zanimljivo štivo vezano i za ovu tematiku”, otkriva nam ef. Mezit.

20200215 2 40863747 52185883 Web

Posljednja knjiga koju je preveo je “Izgubljena historija – trajno naslijeđe muslimanskih naučnika, mislilaca i umjetnika”.

Na pitanje kako je došao do ove knjige te šta je njena glavna poruka, imam Mezit kaže da je riječ je o nesvakidašnje zanimljivoj knjizi do koje je, među mnogobrojnim naslovima na internet knjižarama, došao istražujući utjecaj islamske civilizacije na savremenu civilizaciju.

izgubljena-historij

“Bogatstvo informacija, vrhunska naracija uz naglašavanje temeljnih odlika islamskog civilizacijskog naslijeđa, kao što su tolerancija, kulturološka inkluzivnost i ljubav prema nauci, izdvojile su ovu knjigu među ostalim naslovima. Činjenica da su njeni znatni dijelovi u vidu feljtona objavljivani u magazinu “Stav” kao i u “Preporodu” govori o njenom prepoznatom kvalitetu”, pojašnjava Mezit.

– Auschwitz i Srebernica, holokaust i genocid u Srebrenici

Jedan od projekata kojeg je ef. Mezit pokrenuo i kojeg ispred Islamske zajednice koordinira već deset godina jeste edukativna ekskurzija mladih Bošnjaka u BiH. Po svom obimu i kontinuitetu to je jedinstven projekat među bošnjačkim zajednicama u dijaspori.

Na pitanje kako je došao na ideju za ovaj projekat, ef. Mezit objašnjava da je do ideje došao nakon što je od mladih Bošnjaka u Norveškoj saznao da ovdašnji srednjoškolci u toku svoga školovanja moraju posjetiti Auschwitz i na taj način učiti o holokaustu.

“Otkrivši da naši momci i djevojke odlaze u Auschwitz i uče o genocidu nad Jevrejima, ali ne i u Srebrenicu gdje bi učili o genocidu nad vlastitim narodom, odlučio sam da nešto poduzmem po tom pitanju. Tako sam prije deset godina, u saradnji s par kolega imama, osmislio i organizirao prvu omladinsku ekskurziju u Bosnu i Hercegovinu za bošnjačku omladinu uzrasta od 15 do 20 godina. Pedesetak omladinaca je tom prilikom posjetilo Bihać, Ključ, Sarajevo, Mostar, Počitelj i Srebrenicu, učeći o najvažnijim kulturno-historijskim činjenicama našeg naroda i države. U Sarajevu nam se, u amfiteatru Gazi Husrev-begove medrese, obratio i tadašnji reis-ul-ulema dr Mustafa Cerić”, prisjeća se Mezit.

– Veza sa domovinom kroz edukativnu ekskurziju

Bio je to početak organizirane aktivnosti u kojoj je, do ove godine, učestvovalo, preko 350 momaka i djevojaka iz svih norveških džemata. Kroz ovaj projekat formirana je mreža prijateljstava i poznanstava među omladinom kakva se prije pokretanja projekta ekskurzije teško mogla i zamisliti.

U proteklim godinama, pored Srebrenice koju posjećuju svake godine, mladi iz Norveške su obišli skoro sve dijelove svoje domovine, od Velike Kladuše i Bužima, preko Kozarca, Banjaluke, Travnika i Bugojna, zatim Brčkog, Janje, Tuzle i Gradačca, sve do Konjica, Ljubuškog i Stoca.

“Uz dokumentarne i igrane filmove vezane za noviju historiju BiH, koje učesnici ekskurzije gledaju za vrijeme vožnje, te vodiče i predavače, mladi za vrijeme devetodnevnog putovanja zaista mogu mnogo naučiti i u znatnoj mjeri postati svjesniji najbitnijih činjenica svoga nacionalnog i vjerskog identiteta”, dodaje Mezit.

Ovogodišnja, deseta po redu, ekskurzija ka Bosni i Hercegovini kreće početkom aprila.

“To će ponovo biti prilika da naše mlade džematlije steknu nova prijateljstva, usvoje nova znanja i iskustva, otkriju za njih nove činjenice i vrate se sa neuporedivo bogatijom, kompletnijom i ljepšom slikom svoje domovine i njenog kulturno-historijskog naslijeđa nego što su je imali prije ekskurzije”, zaključuje na kraju razgovora Edin ef. Mezit.

(Akos.ba)