Hadždž

mekteb2018bannerfoto2

Vadžibi su one radnje u sklopu hadža, koje je dužnost izvršiti, ali ako bi se izostavilo hadž ne bi bio nevaljan, a onaj ko ih namjerno izostavi griješan je i obavezan zaklati kurban kao kefaret za taj prestup. Klanje kurbana je obavezno i za nenamjerno propuštanje vadžiba, ali nema grijeha.

Prema našem, hanefijskom, mezhebu postoji samo pet vadžiba hadža, i to:
  1. sa’j između Safe i Merve,
  2. stajanje na Muzdelifi, makar jedan trenutak drugog dijela noći,
  3. bacanje kamenčića na Mini,
  4. brijanje glave ili skraćivanje kose,
  5. Tavafu-l-veda’ – oproštajni tavaf.

Sa'j između Safe i Merve

Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: “Propisan vam je sa’j, pa ga obavljajte.”
Sa’j se mora obaviti, po hanefijskom mišljenju, u danima Kurban-bajrama. Ako bi se to izostavilo i hodočasnik se povratio svojoj porodici (ode izvan Mekke), mora zaklati Kurban. Ako bi se, pak, želio ponovo vratiti u Mekku, dužan je ponovo obući ihram i izvršiti sa’j. Nakon toga spada sa njega obaveza klanja kurbana.
Sa’j između Safe i Merve ima svoje šarte, vadžibe i sunnete:
Šart sa’ja je da se obavi odmah poslije tavafa.
Pošto hodočasnici obave sedam krugova oko Ka’be, klanjaju dva rekata tavafskog namaza i osvježe se Zemzem-vodom, kreću ka obavljanju još jednog od hadžskih vadžiba.

Vadžibi sa'ja su:

  1. da sa’j slijedi iza tavafa, tj. da između njih ne dođe neki drugi od hadžskih propisa, kao, npr., stajanje na Arefatu i sl., kako bi u potpunosti slijedili sunnet Allahova Poslanika, s.a.v.s., kada nas savjetuje riječima: “Uzmite od mene propise obavljanja hadža.”;
  2. redoslijed: da obilazak otpočne sa Safe a završi se na Mervi; jer se u protivnom sa’j ne bi smatrao valjanim. Allahov Poslanik, s.a.v.s., otpočeo je sa’j od Safe, govoreći: “Počnite odande odakle je i Allah, dž.š., počeo riječima: “Safa i Merva su Allahova časna mjesta.”;
  3. da se obilazak između Safe i Merve sastoji od sedam polukrugova, četiri stajanja na Safi, tri na Mervi i završava se na Mervi. Odlazak od Safe do Merve smatra se jednim krugom, a od Merve do Safe drugim. Ako bi hodočasnik sumnjao koliko je krugova obavio, uzet će mišljenje koje je manje (Ako bi sumnjao da li je obavio tri ili pet krugova, uzet će da je obavio samo tri kruga i dovršit će sa’j sa još četiri);
  4. da se pređe kompletno rastojanje između Safe i Merve, jer ako bi ostalo nepređeno nekoliko koraka, sa’j ne bi bio valjan;
  5. obavljanje sedam krugova sa’ja, jedan za drugim, bez velikih vremenskih razmaka. Ako bi se morao prekinuti tavaf iz nekih fizičkih potreba, nastavit će se od istog mjesta sa kojeg smo prekinuli. Ako bi nas, u vrijeme sa’ja, zadesilo zajedničko obavljanje namaza sa imamom (sabah, podne, ikindija, akšam i jacija) dužni smo prekinuti sa’j.

Sunneti sa’ja:

  1. da se nakon tavafa, klanjaju dva rekata tavafskog namaza, potom izađe na vrata Safe, tzv. “Babu-s-Safa” (koja se nalaze nasuprot međuprostora Jemenskog ugla i Hadžeru-l-esveda) radi obavljanja sa’ja između Safe i Merve i tako u potpunosti slijedi sunnet Poslanika, s.a.v.s.;
  2. da se obavi odmah poslije tavafa, tj. spoj tavafa i sa’ja. Ako bi osoba jedan dan obavila tavaf a drugi sa’j, ne bi bilo nikakve šerijatske zapreke. Nije od sunneta da se klanja neka od nafila po obavljenom sa’ju. U toku obavljanja sa’ja, mekruh je zastajkivati i voditi bilo kakve razgovore;
  3. da se u toku obavljanja sa’ja bude sa abdestom i da se pokriju stidni dijelovi tijela;
  4. da ga, onaj ko je u mogućnosti obavi hodajući;
  5. penjanje na uzvišenje Safe i Merve radi zikira (spominjanja i veličanja Allaha, dž.š.), a ne radi bilo čega drugog. Ženi se to dopušta samo ako neće biti uznemiravana od muškaraca, dok joj je u protivnom bolje da bude u podnožju uzvišenja Safe i Merve;
  6. da se obraća Allahu, dž.š., svim onim što želi. Najbolje je da se uče dove koje imaju utemeljenje u Šerijatu, da se što više donose tekbiri, zahvale Allahu, dž.š., i salavati na Poslanika, s.a.v.s. Navest ćemo jednu od dova:
    “Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber ve lillahi-l-hamd, Allahu ekber ala ma hedana, ve-l-hamdu lillahi ala ma evlana, la ilahe illallahu vahdehu la šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu, juhji ve jumitu, bi jedihi-l-hajr, ve huve ala kulli šej’in kadir. La ilahe illallahu vahdeh, endžeze ve’adeh, ve nesare abdeh, ve hezeme-l-ahzabe vahdeh, la ilahe illallahu, ve la ne’anudu illa ijjahu muhlisine lehu-d-dine ve lev kerihe-l-kafirun. Allahummedž’al fi kalbi nuren ve fi basari nuren, ve jessir lijel emri, Allahumme leke-l-hamdu kellezi nekulu ve hajren mimma nekulu.”

    Dopušteno je, u svojim dovama, tražiti dobra i dunjaluka i ahireta, ili učiti Kur’an.
  7. Da se lagahnim trčanjem pređe rastojanje između dva “zelena stupa” – svjetiljke, idući i vraćajući se sa Merve. Žena neće trčati niti ubrzavati svoj hod na ovoj razdaljini. Dok se nalazimo u ovom označenom prostoru, lijepo je da se uputi sljedeća dova:
    "Rabbig fir verham, ve tedžavez amma te’alem, inneke ente-l-eazzu-l-ekrem.”
  8. 8. Najbolje je da se odvoji poseban termin za obavljanje tavafa i sa’ja. Svaki hodočasnik mora dobro paziti da se ne uznemirava bilo ko. Ako vidi da je velika gužva, najbolje je da malo sačeka, pa da potom pristupi obavljanju ovog propisa.

Boravak na Muzdelifi
makar jedan trenutak drugog dijela noći

Po mišljenju svih pravnih škola, stajanje na Muzdelifi, makar jedan dio drugog dijela noći, spada u vadžibe hadža. Onaj ko ga izostavi dužan je zaklati kurban.
Dokaz obaveznosti boravka na Muzdelifi riječi su Allaha, dž.š., kada kaže: “A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta.” (El-Beqare, 197)

Vrijeme boravka na Muzdelifi:

Po mišljenju Ebu Hanife, rahmetullahi alejhi, ovo predviđeno  vrijeme za boravak je od zore Kurban-bajrama (9-tog dana zu-l-hidždžeta) do izlaska Sunca istog dana.

Sunneti boravka na Muzdelifi

Na Muzdelifi su sunnet sljedeće radnje:
  1. kupanje radi boravka kod “Meš'ari-l-Harama” i dočekivanja Kurban-bajrama. Onaj ko ne nađe vode, neka uzme tejemmum;
  2. spajanje akšama i jacije, u jacijsko vrijeme sa jednim ezanom i dva ikameta. Ovo spajanje se vrši: kako u džema’atu tako i u pojedinačnom obavljanju namaza;
  3. oživljavanje ove noći sa raznovrsnim ibadetom: učenjem Kur’ana, raznim zikrovima i dovama ;
  4. poslije pola noći početi sabiranje 49 kamenčića, za njihovo bacanje na Mini. Oni se mogu nabrati bilo gdje, osim pored samog harema, nečistih mjesta i onih koji su već upotrijebljeni prilikom bacanja na džemretima. Mekruh je lomiti kamenje, prilikom odabira. Kamenčići trebaju  biti veličine lješnjika;
  5. boravak kod Meš'aru-l-harama;
  6. klanjanje sabah-namaza u prvom njegovom vremenu;
  7. poslije klanjanja sabah-namaza, okrenuti se prema Kibli, moliti Allaha, dž.š., zahvaljivati Mu, donositi tekbire i što više izgovarati telbiju. Lijepo je proučiti sljedeću dovu:
    “Allahumme kema evkaftena fihi, ve erejtena ijjahu, feveffikna lizikrike kema hedejtena, vagfir lena verhamna kema ve’adtena bikavlike, ve kavluke-l-hakk: Fe iza efadtum min Arefatin, fezkurullahe inde-l-meš'ari-l-haram, vezkuruhu kema hedakum, ve in kuntum min kablihi lemineddallin. Summe efidu min hajsu efadannasu, vestagfirullah, innellahe gafuru-r-rahim. Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber, ve lillahi-l-hamd.”;
  8. upućivanje žena i iznemoglih osoba, prije zore 9. dana zu-l-hidždžeta, na Minu, da obave bacanje na Džemretu-l-akabe, prije gužve. Ovo upućivanje treba obaviti poslije pola noći;
  9. ubrzan prolazak preko doline “Muhassir” (Ova dolina razdvaja Muzdelifu i Minu). Ovo se čini što je na ovom mjestu Allah, dž.š., spustio kaznu na vlasnike slona (Abrahama i njegovu družinu, koji su krenuli da sruše Ka’bu).

Bacanje kamenčića na Mini

Nakon klanjanja sabah-namaza na Muzdelifi, hodočasnici se polahko upućuju ka Mini, mjestu gdje trebaju obaviti još jedan vadžib, bacati kamenčiće na jednom od tri džemreta.
          Bacanje kamenčića ima za cilj simboličnu borbu protiv prokletog šejtana. Ovdje se ne misli na borbu s njim samo u ovim danima hadža, već da ona uvijek bude prisutna kod vjernika. Ovim oživljavamo radnju Allahova poslanika Ibrahima, a.s., njegove žene i sina Ismaila, a.s., kada Allah, dž.š., naredi Ibrahimu, a.s., da zakolje svoga sina. Šejtan je sve svoje vesvese upotrebio kako bi ih odgovorio od izvršenja Božije naredbe. Ali, volja za sprovođenjem Allahove odredbe bi jača od svih nagovora i šejtanskih došaptavanja.
          Na Mini su smještena tri džemreta, i to: Prvo (malo), Srednje i Džemretu-l-akabe (veliko ili zadnje). Prvo džemre nalazi se u blizini Mesdžidu-l-Hajf ili Mesdžid Ibrahima, a.s., udaljeno od Mekke oko 1,5 km, dok se Džemretu-l-akabe nalazi na kraju Mine, od strane Mekke.

Šartovi bacanja kamenčića
  1. da se bacanje obavi rukom;
  2. da kamenčići budu veličine lješnika;
  3. prilikom bacanja moramo imati na umu direktno gađanje džemreta. Ako bi se bacanje vršilo nasumice, ne bi vrijedilo;
  4. da kamenčići pogode džemre, jer nije dopušteno samo ubaciti kamenčiće u ograđeni dio džemreta;
  5. svaki kamenčić baciti zasebno, jedan po jedan. Paziti na redoslijed bacanja kamenčića: malo džemre, srednje i veliko. Ako bi se ko dvoumio oko broja bačenih kamenčića, opredjelit će se za manji broj, jer je za to potpuno siguran;
  6. bacanje mora obaviti osoba koja je muhrim, tj. ne može bacati onaj ko ne obavlja hadž.
Za bacanje kamenčića nije potreban taharet – abdest ili gusul.

Redoslijed bacanja kamenčića

          Prvi dan kurban-bajrama baciti ćemo samo sedam kamenčića, i to na Džemretu-l-akabe.
          Drugi dan Kurban-bajrama baciti ćemo sedam kamenčića na Džemretu-s-sugra, sedam kamenčića na Džemretu-l-vusta i sedam kamenčića na Džemretu-l-kubra, što sve skupa iznosi dvadeset i jedan kamenčić.
          Treći dan Kurban-bajrama uraditi ćemo isto što i drugi, i ukupan broj kamenčića bit će 49.
Oni koji žele mogu i četvrti dan Kurban-bajrama baciti kamenčiće na isti način kao prethodnih dana.

Bacanje kamenčića za drugog

          Dopušteno je bacanje kamenčića, umjesto osoba koje to nisu u mogućnosti uraditi zbog starosti, bolesti ili trudnoće kod žena. Svaka osoba dužna je sebi naći osobu koja će za nju obaviti bacanje sva tri dana Kurban-bajrama, ili ako se odluči to uraditi i četvrti dan.

          Džabir, r.a., nam prenosi radnje Allahova Poslanika, s.a.v.s., u toku obavljanja hadža, pa kaže: “Vidio sam Poslanika, s.a.v.s., kako prvi dan Kurban-bajrama baca kamenčiće na Akabi sa svoje jahalice i govori: 'Uzmite od mene propise hadža, jer se zaista bojim da poslije ovog hadža više hadž neću obaviti.’” (Prenose Ahmed, Muslim i Nesaija)

          Osoba koja obavlja bacanje za drugog mora prethodno to obaviti za sebe, pa onda za drugog.

Vrijeme bacanja kamenčića prvog dana Kurban-bajrama

          Prvi dan Kurban-bajrama je dan u kojem hodočasnici bacaju sedam kamenčića na Džemretu-l-kubra.
          Po hanefijskom mišljenju ovo bacanje treba početi nakon izlaska Sunca, prema riječima Allahova Poslanika, s.a.v.s.: “Nemojte bacati kamenčiće sve dok Sunce ne izađe.” (Prenose Ahmed, Edu Davud, Nesaija, Tirmizi i Ibn Madže)
          Sa otpočinjanjem bacanja kamenčića prestaje izgovaranje telbije.

Vrijeme bacanja kamenčića drugog i trećeg dana Kurban-bajrama

          Sva tri bacanja, drugog i trećeg dana Kurban-bajrama, izvest će se poslije podne-namaza, prema riječima Ibn Abbasa, r.a., kada kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., obavio je bacanje na sva tri džemreta poslije podne-namaza.”
          Ova bacanja obavljaju se sve do zalaska Sunca. Ako postoji razlog može se ovo bacanje obaviti i u noći.

Način i sunneti bacanja kamenčića
  1. čovjek ili dijete će, pri bacanju, podići toliko ruku da mu se ukaže   bjelina ispod pazuha, dok to žena neće raditi;
  2. bacanje obaviti desnom rukom;
  3. bacanje obaviti idući pješke;
  4. donositi tekbir prilikom svakog bacanja kamenčića.

Tretman onoga koji ne izvrši bacanje u njegovom određenom vremenu

Kao što smo ranije vidjeli, bacanje kamenčića je vadžib u hadžu, pa onaj ko ga izostavi dužan je zaklati kurban. Ako bi, kojim slučajem, izostavio bacanje samo nekoliko kamenčića, bacit će ih sljedećeg dana i još za svaki kamenčić podijeliti sadaku u visini jednog sa’a pšenice.

Boravak na Mini

Boravak na Mini osmog dana zu-l-hidždžeta (noć uoči Arefata) je sunnet, dok su se šerijatski pravnici razišli u mišljenju o pitanju boravka u danima tešrika (deseti, jedanaesti i dvanaesti dan zu-l-hidždžeta).
Po hanefijskom mezhebu ovaj boravak je sunnet. Dokaz za to nalaze u dozvoli Poslanika, s.a.v.s., Ibn Abbasu, r.a., da boravi u Mekki i poji hodočasnike; dok je, svakako, boravak na Mini, barem jedan dio noći, bolji.

Brijanje glave ili skraćivanje kose

Rekao je Uzvišeni:
“Zatim, neka sa sebe prljavštinu uklone (Hadždž, 29).” Ibn Omer, r.a., tumači ovaj ajet time da se odnosi na brijanje glave i oblačenje civilne odjeće.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao je: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, a.s., odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, a.s., odgovori: “Neka se Allah smiluje onima koji se obriju.” Prisutni ponovo upitaše: „O Allahov Poslaniče, a ako skrate kosu?” Poslanik, a.s., odgovori: “I onima koji skrate kosu.” (Muttefekun alejhi)

Prilikom brijanja ili skraćivanja kose hodočasnik neće brijati svoju bradu, nego će je samo po potrebi skratiti. Dokaz da se ovo odnosi samo na glavu su riječi Allaha, dž.š., kada kaže:
“Allah će obistiniti san Poslanika Svoga da ćete, sigurno, u Časni hram ući sigurni – ako Allah bude htio - neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa, bez straha.” (El-Feth, 27)

Žene neće brijati svoje glave, nego će samo skraćivati kosu, što je sunnet za žene, po riječima Poslanika, s.a.v.s.: “Žene ne briju svoje glave, nego samo skraćuju svoje kose.”

Obavezna količina brijanja glave ili skraćivanja kose

Najbolje je brijanje kompletne glave, kao što to prvo i spominje Uzvišeni Allah, kada kaže:”Neki obrijanih glava, a neki podrezanih kosa.”, a i prema navedenom hadisu Ebu Hurejre, r.a. u kojem je skraćivanje kose tek na trećem mjestu.
Ako bi se obrijao samo jedan dio glave (manje od četvrtine glave), nebi se zadovoljio propis, jer se pod brijanjem podrazumijeva kompletna glava.
Pod obaveznim skraćivanjem podrazumijeva se da britva (ili tome slično) pređe preko cijele glave i svugdje skine pomalo kose.
Osoba koja nema nikako kose na glavi dužna je da pređe britvom po čitavoj glavi.

Mjesto i vrijeme brijanja glave ili skraćivanja kose

Po hanefijskom mezhebu ova radnja ima svoje vrijeme i mjesto. Vrijeme su dani Kurban–bajrama. Mjesto je područje koje obuhvata Harem. Ako bi se ova radnja, kojim slučajem, obavila poslije kurbanbajramskih dana ili van granica Harema, moralo bi se iskupiti za taj čin klanjem kurbana. Za ovaj stav uzimaju radnju Poslanika, a.s., koji se obrijao u danima Kurban-bajrama i u granicama Harema. Nakon brijanja glave ili skraćivanja kose nastaje prvo oslobađanje od ihramskih obaveza. Hodočasniku se dopuštaju sve, u ihramu, zabranjene radnje, osim odnos sa svojom ženom. Dokaz za to nalazimo u riječima Allahova Poslanika, s.a.v.s., kada kaže: “Kada bacite kamenčiće na Džemretu-l-akabe i obrijete se, dopušta vam se miris, civilna odjeća i sve drugo osim žena.”

Tavafu-l-veda' ili oproštajni tavaf.

Po hanefijskom mezhebu, tavafu-l-veda’ ili oproštajni tavaf spada u vadžibe hadža, te njegovo neizvršavanje povlači za sobom i šerijatsku kaznu određenu za taj propis.
Obavljanje ovog tavafa određeno je pred sam rastanak sa Mekkom i Haremom.
Ibn Abbas, r.a., kaže: “Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio je da zadnji rastanak sa Allahovom Kućom – Ka’bom bude obavljanje tavafa, osim što je oslobodio žene pod hajzom od tog čina.
Ovaj tavaf ima šartove obaveznosti i šartove ispravnosti.

Šartovi obaveznosti

Za ovu vrstu tavafa imamo dva šarta obaveznosti, i to:
  1. da osoba ne bude stanovnik Mekke, a niti da stanuje u granicama Harema – u granicama određenih mikata;
  2. taharet - čistoća (biti pod abdestom) a žena da ne bude u hajzu ili nifasu.
Žene koje imaju hajz ili nifas neće obavljati ovaj tavaf i nisu dužne zbog toga izvršiti bilo koji šerijatski iskup za to.

Šartovi ispravnosti

Da bi nam ovaj tavaf bio valjan potrebno je ispuniti dva šarta, i to:
  1. imati nijjet da želimo obaviti ovu vrstu tavafa;
  2. da njegovo obavljanje bude poslije Tavafu-z-zijareta.
Ovaj tavaf može se spojiti sa tavafom umre ili tavafom koji je nafila. Mustehab je da se odmah poslije obavljanja ovog tavafa napusti Mekka.

Pošto se obiđe sedam krugova oko Ka’be i klanjaju dva rekata tavafskog namaza, mustehab je, po mogućnosti, otići na mjesto zvano El-Multezem (mjesto između Hadžeru-l-esveda i vrata Ka’be) i tu se moliti Allahu, dž.š., onim što imamo na duši. Potom odlazimo i pijemo Zemzem moleći Allaha, dž.š., za dobro dunjaluka i ahireta.
Sa ovim tavafom završavaju se i svi obredi hadža. Molimo Allaha, dž.š., da nam ukabuli naše ibadete i da ponovo dođemo u Mekku i obavimo hadž.
 
Slijedeće: Sunneti hadža

Neka vam je uzor Poslanik s.a.v.s.!

Ponašanje se uči oponašanjem, od male dobi! Kad smo mali učimo ponašanje gledajući i oponašajući svoga babu i majku. Kada smo narasli koga ćemo oponašati? Tko je naš najbolji uzor i ideal. Božji poslanik s.a.v.s.!.