Senaid Kobilica iz Muslimanske dijalog-mreže je istakao da su norveški muslimani bili veoma obradovani činjenicom da mogu učestvovati u zajedničkoj nacionalnoj akciji međusobne javne pomoći u norveškom društvu.
Općepoznato je da je svjetska pandemija koronavirusa donijela mnoge restrikcije – posebno one u okupljanju većeg broja ljudi. Te restrikcije posebno su pogodile vjerske zajednice.
To je bio razlog da prijestolonasljednik norveške krune, Njegovo kraljevsko veličanstvo princ Magnus Hokon (Magnus Haakon) organizuje digitalni sastanak sa predstavnicima tri najveće vjerske društvene organizacije, a uz pomoć Državnog savjeta za saradnju u oblasti vjere. Muslimanski religijski dio norveškog društva predstavljao je Senaid ef. Kobilica, glavni imam Islamske zajednica Bošnjaka u Norveškoj i predsjednik Muslimanske dijalog-mreže, jedne od krovnih organizacija muslimana u ovoj državi.
Srijeda, 3. juni, datum je koji će zasigurno ostati u sjećanju vjerskih lidera u Norveškoj. Tog dana održali su sastanak sa prijestolonasljednikom norveške krune, princom Hokonom. Na tom sastanku, koji se odvijao digitalno preko platforme Zoom, učestvovali su rukovodioci vjerskih zajednica: Senaid ef. Kobilica, Olav Fykes Tveit, prest i glavni biskup norveške crkve i Bhante Manirathana, predstavnik saveza budističkih organizacija. Oni su ovom prilikom informisali princa Magnusa Hokona o tome kako su radili u okolnostima izvanredne situacije uzrokovane svjetskom pandemijom Covid-19, odnosno koronakrizom. Sastanak je održan na inicijativu samog nasljednika norveške krune.
U kancelariji Ingrid Rosendorf Joys, generalnog sekretara organizacije Savjeta za saradnju u oblasti vjere i vjerskih pitanja, koji okuplja sve vjerske institucije i zajednice u Norveškoj, sve je bilo u iščekivanju pojavljivanja samog prijestolonasljednika, a svi su željeli izgledati dobro pred drugim čovjekom Kraljevine Norveške te stoga nije bilo ni čudno pitanje ef. Senaida da li mu je ahmedija previsoka za ekran.
Uskoro se na ekranu pojavilo ime Haakon Magnus, pa je dijalog mogao otpočeti.
– Veoma se radujem da smo upriličili ovaj sastanak, rekao je prijestolonasljednik.
– Mislim da je jako lijepo što se čujemo direktno vezano za to kako su vaša vjerska društva doživjela ova specijalna vremena. Nije bilo moguće da se sastajemo i vjerska udruženja su morala mijenjati način svog svakodnevnog djelovanja. Zanima me kako je to izgledalo vama, ljudima kojima je vjera važan dio života i načina življenja, zapitao je prijestolonasljednik na početku dijaloga.
Odgovori religijskih lidera su da je sve teklo prilično dobro! Generalna sekretarka Ingrid Rosendorf Joys je upoznala sugovornika s tim kako je Savjet za saradnju od samog početka preuzeo inicijativu da napravi videozapise u kojima su vjerski lideri pozvali svoje članove da prate i provode savjete zdravstvenih vlasti. Rezultat toga bio je da napravljenih 28 videozapisa na skoro isto toliko jezika.
Posebno je istakla da su u ovim videozapisima vjerski lideri ta postupanja objasnili svojim vjerskim razlozima, zbog čega je važno provoditi savjete zdravstvenih vlasti. Posebno su odbacili teorije zavjere. Ovi videozapisi dosegli su do svih grupa i zajednica koje vlasti ne bi mogle pronaći.
Senaid Kobilica iz Muslimanske dijalog-mreže je istakao da su norveški muslimani bili veoma obradovani činjenicom da mogu učestvovati u zajedničkoj nacionalnoj akciji međusobne javne pomoći u norveškom društvu.
– Nakon zatvaranja naših džamija već od 13. marta, uložili smo dosta energije da objasnimo zbog čega je bilo važno da se prate savjeti zdravstvenih vlasti i zbog čega je to moguće pratiti kroz islam. Uputili smo instrukcije i pomoćna sredstva na različitim jezicima, uz saradnju sa drugim akterima. To je mnogo pomoglo, istakao je Kobilica.
Senaid ef. je također objasnio da je ramazan drugačiji od prijašnjih. Ali moliti se u krugu familije, biti fokusiran na samoga sebe – što je bit molitve, ove godine je bilo posebno važno. Posebno je dodao da je ovogodišnji Bajram bio također drugačiji. Zahvaljujući digitalnim vještinama naših mladih stručnjaka, bajramskom programu NRK i obilježavanju “Bajram na Tryvann”, ove godine je obilježavanje Bajrama bilo historijsko – naročito zbog toga što se ove, 2020. godine, desilo da cijela vlada i ostale vladajuće partije upute bajramsku čestitku muslimanima u Norveškoj.
– Ova gesta veoma je dobro primljena. Dobri kontakti među nama – liderima vjerskih zajednica i političarima je veoma važna prednost u dijalogu, a to je velika vrijednost norveškog društva. Nadam se da će krunski nasljednik iduće godine učestvovati u obilježavanju Bajrama, završio je Kobilica svoje izlaganje.
– Misliš li da nas je ova situacija još više zbližila, ili nam je dala još više izazova, upitao je prijestolonasljednik.
– Ja živim u Norveškoj dvadeset godina i sve vrijeme sam angažovan u dijalogu. Sva ova saradnja bila je velika investicija, čije rezultate sada možemo koristiti – kako je to bilo nakon 22. jula (tada se desio teroristički napad na omladinu Radničke partije na ostrvu Utoeja). Mogu nazvati biskupa Olava ili Ingrid ili nekog političara kad god mi je to potrebno. To je jedinstveno i neprocjenjivo je za naše društvo, odgovorio je Kobilica.
Također je istakao i da se ni u jednoj drugoj zemlji nije desilo da cijela vlada i ostale vladajuće partije upute bajramsku čestitku muslimanima u Norveškoj i da je to gesta koja je veoma dobro primljena.
Pozitivna iskustva Norveške crkve tokom koronakrize dijeli i biskup Olav Fykse Tveit.
– Pokazali smo veliki kreativitet, rekao je on. Crkva je uspjela dobiti mnogo više publike digitalno.
Prijestolonasljednik je ispričao kako je bio imponiran načinom na koji je lokalna crkva kraljevske familije, crkva u Askeru, vodila aktivitet digitalnim putem.
I Bhante Maniranthana iz Saveza budističkih organizacija je pričao o pozitivnim iskustvima u doba pandemije koronavirusa. Na pitanje kako je obilježen Veak, rođendan Bude i najveći praznik budista, Maniranthana je odgovorio “putem socijalnih mreža”.
Na kraju, krunski princ prijestolonasljednik je zahvalio svim učesnicima na doprinosu općoj društvenoj akciji provođenja mjera u zaštiti od pandemije. Zahvalio je i na informacijama koje su mu učesnici dali i zamolio ih da prenesu njegove pozdrave čitavoj vjerskoj zajednici u Norveškoj.
Generalna sekretarica Ingrid Rosenford Joys je nakon svega istakla kako je veoma pozitivno saznanje da su vjerske zajednice pokazale lojalnost u provođenju savjeta zdravstvenih vlasti. Podvukla je i kako raznolikost još uvijek nije glavni refleks u norveškom društvu. Kada su norveški svećenici dobili status važnih društvenih funkcionera, to nije dato liderima drugih zajednica, čak i kada je zatraženo, kazala je ona.
– Pokazalo se koliko su prava minoriteta ranjiva pod pritiskom, zaključila je Ingrid Rosenford Joys.
I ne samo religijskih manjina. Vidjeli smo kako je Norveška crkva mogla provesti ceremonije sahrana, ali da minoriteti nisu imali pristupa tim ceremonijama. U bolnicama i staračkim domovima također su samo svećenici Norveške crkve imali pristup, a nisu predstavnici ostalih vjerskih zajednica.
(Mojabih.oslobodjenje.ba)