Hvala Allahu, dž.š., koji kaže:
„Mi Kur’an pun mudrosti objavljujemo, i na istinit način se On objavljuje, a Tebe smo poslali samo zato da radosne vijesti donosiš i da opominješ i kao Kur’an, sve dio po dio ga objavljujemo da bi ga ti ljudima malo pomalo kazivao, i prema potrebi ga objavljujemo.“ (El-Isra’, 105-106.) Neka je Allahov blagoslov i spas na Njegovog Poslanika, s.a.v.s., našeg prvaka i dobročinitelja, onoga kome se Uzvišeni Allah obraća kur’anskim ajetom:
„O Ti, umotani! probdij noć, osim malog dijela; – polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje, i izgovaraj Kur’an pažljivo.“ (El-Muzzemmil, 1-4.)
Riječ tağwīd (التجويد) u arapskom jeziku znači: preciznost i tačno izvršavanje neke radnje (الإحكام), dotjeranost, perfekcija i tačnost (الإتقان).
Imam Ibn Al-Ğazarī* je rekao:
„Riječ at-tağwīd (التجويد) je infinitiv glagola ğawwad (جَوَّدَ)**. Iz istog glagola je izvedena i imenica ğawda (جَوْدة), čije značenje je suprotno značenju riječi ar-radā’a (الرداءة).*** Kaže se: „Taj i taj je bio izvrstan u tome kada je to dobro uradio (جوّد فلان في كذا إذا فعل ذلك جيدا).“ Glagol ğawwad (جَوَّدَ) se (u kontekstu nauke ‘ilm at-tağwīd) upotrebljava da se njime označi precizno čitanje (učenje), kada su izrazi pravilno izrečeni, bez ikakvih mahana u (iz)govoru. Značenje glagola ğawwad (جَوَّدَ) je: „dosegnuti krajnji cilja u nastojanju da se nešto pravilno uradi i krajnje granice uljepšavanja istog“.
Kaže se da je neko pravilno izvršio neku radnju ili uljepšao neki postupak ili predmet kada je dobro uobličio i obradio isti, kada ga je precizno postavio na mjesto koje mu pripada i kada je tim postupkom postigao krajnji cilj i dosegao krajnju granicu dobročinstva i savršenosti, bez obzira da li se radi o riječima ili postupcima.
ARAPSKI ALFABET – ISHODIŠTA GLASOVA
|
|||||
|
مَخَارِجُ الْحُرُوف |
|||||
|
HARF |
TRANSK |
MJESTO /NAČIN |
OPIS NAČINA IZGOVORA |
PRIM |
AUDIO |
|
GRUPA 1 – ZRAČNI GLASOVI – Al-Hurufal-Hawa’iyyah |
|||||
|
ا |
ā |
Ovo je dubinski (ğewfiyye) ili strujni (hewā’ijje) vokal i nastaje vazdušnim strujanjem iz dubine pluća. |
Arapski glas “A” nije nikad čisto A kao u našem jeziku nego se izgovara sa manjim prizvukom glasa E. Dvije su varijante izgovora prema otvorenosti usta: |
أَ |
|
|
ي |
ī |
Vokal je prednji po horizontali a visoki po vertikalnim kriterijima. |
Pri izgovoru jezik dira donje sjekutiće a usta su umjereno otvorena. |
إي |
|
|
و |
ū |
Vokal je zadnji po horizontali i visoki po vertikali. |
Pri izgovoru jezik se povuče nazad usne se ispupče i zaokrugle. Usta su umjereno otvorena. |
اُؤ |
|
|
GRUPA 2 – LABIJALNI/USNENI GLASOVI – Al-Hurufal-Shafawiyyah |
|||||
|
ب |
b |
Bilabijal (dvousneni) /ploziv (praskav) /zvučan |
Pri izgovoru usne se spoje i pod pritiskom zraka otvore uz blagi prasak. |
أَبْ |
|
|
و |
w |
Bilabijal (dvousneni) / poluvokal /zvučan |
Glas se izgovara kao englesko W ili slično bivokalu UA. Pri izgovoru usta se uobliče za vokal U. Usne se ispupče i zaokrugle. |
أَوْ |
|
|
م |
m |
Bilabijal (dvousneni) /nazal (nosni) /zvučan |
Glas je isti kao naše M. Izgovara se tako da se usne spoje i propusti zrak kroz nos pri otvaranju usta. |
أَمْ |
|
|
ف |
f |
Labio-dental (usneno – |
Pri izgovoru gornji sjekutići se naslone na unutarnju stranu donje usne. |
أَفْ |
|
|
GRUPA 3 – GUTURALNI/GRLENI GLASOVI – Al-huruf al-Halqiyyeh |
|||||
|
ء |
hemze |
Glotal (duboko -grleni) / |
Glasnice se čvrsto spoje i zrak iz pluća naglo otvara tu prepreku duboko u grlu praveći eksplozivan šum. |
ءَ |
|
|
ه |
h |
Glotal (duboko -grleni) / |
Glas je duboko grleni. Glasnice se umjereno približe i zrak iz pluća lago potisne. |
أَهْ |
|
|
ح |
ḥ/h |
Faringal (ždrijelni) / |
Nastaje u ždrijelu sužavanjem ždrijela i oštrim potiskivanjem zraka kroz suženje. |
أَحْ |
|
|
ع |
‘ayn/ajn |
Faringal (ždrijelni) / |
Korijen i zadnji dio jezika se povuku unazad, potisne se zrak a ždrijelo otvori te jezik pomjeri naprijed uz stisnute mišiće usta. |
أَعْ |
|
|
خ |
h/h |
Velar (zadnjonepčani) / frikativ, (strujni) /bezvučan |
Zadnji dio jezika podigne prema velumu te se kroz to suženje potisne zrak proizvodeći zvuk veoma sličan hrkanju. |
أَخْ |
|
|
غ |
ġ/g |
Velar (zadnjonepčani) / i frikativ, (strujni) /zvučan |
Zadnji dio jezika se pomjeri prema mekom nepcu i puštanjem zraka iz pluća proizvodimo hrapav šum uz treperenje resice. |
أَغْ |
|
|
GRUPA 4 – RESIČNI GLASOVI – Al-Harafan al-Lahawijan |
|||||
|
ك |
k |
Velar (zadnjonepčani) / |
Zadnji dio jezika se uzdigne prema mehkom nepcu čineći prepreku a vazdušna struja iz pluća blago otvara tu prepreku. |
أَكْ |
|
|
ق |
q/k |
Uvulo-velar (resično- |
Jezik se pomjeri nazad a zadnji dio se podigne prema resici. Zrak iz pluća savladava tako napravljenu prepreku proizvodeći praskav zvuk. |
أَقْ |
|
|
GRUPA 5 – NEPČANI GLASOVI – Al-Huruf al-Shajariyyah |
|||||
|
ي |
y/j |
Prednjonepčani (palatal) / |
Vrh jezika se pomjeri naprijed i pritisne ispod prednjih sjekutića a bočne strane jezika naslone se na gornje nepce. |
أَىْ |
|
|
ش |
sh/š |
Palato-alveolar (nepčano – |
Vrhom jezika se pritisne korijen donjih zuba a prednjim dijelom jezika se dodiruje prednji dio tvrdog nepca. |
أَشْ |
|
|
ج |
ǧ/dž |
Palato-alveolar (nepčano – |
Vrhom jezika se pritisne korijen donjih zuba a prednji dio jezika se nasloni na prednji dio tvrdog nepca i na tu prepraku nailazi zrak. |
أَجْ |
|
|
GRUPA 6 – NEPČANI GLASOVI – Al-Hurufal-Dhaulaqiyyah |
|||||
|
ر |
r |
Alveolar (desnični) / |
Vrh jezika se prisloni na tvrdo nepce, uz korijen gornjih zuba a zrak struji iznad jezika pri čemu jezik treperi. |
أَرْ |
|
|
ن |
n |
Dental (zubni) / |
Vrh jezika se osloni na korijen gornjih sjekutića a zrak se propusti kroz nosnu šupljinu. |
أَنْ |
|
|
ل |
l |
Dental (zubni) / |
Vrh jezika se postavi na osnovu gornjih sjekutića a rubovi jezika uz korijen gornjih zuba i prednji dio nepca. |
أَلْ |
|
|
GRUPA 7 – DENTALNI/ZUBNI GLASOVI – Al-Hurufal-Nit’iyyah |
|||||
|
د |
d |
Dental (zubni) / |
Vrhom jezika se dira osnova gornjih sjekutića i zubi sami pa se pod pritiskom zraka odvoji. |
أَدْ |
|
|
ت |
t |
Dental (zubni) / |
Vrh jezika se postavi na korijen gornjih zuba pa se pod pritiskom zraka naglo odvoji i zrak slobodno otpusti. |
أَتْ |
|
|
ط |
ṭ/t |
Dental (zubni) / |
Vrhom jezika se dira osnova gornjih sjekutića, prednji dio jezika se pripoji uz korijen gornjih zuba a zrak se zadrži u grlu. |
أَطْ |
|
|
GRUPA 8 – NEPČANI GLASOVI – Al-Hurufal-Lithawiyyah’ |
|||||
|
ث |
ṯ/s |
Interdental (međuzubni) / |
Vrh jezika se postavi između zuba i izgovori se konsonant s. Kao englesko th. |
أَثْ |
|
|
ذ |
ḏ/z |
Interdental (međuzubni) / |
Vrh jezika se postavi između zuba i izgovori se konsonant z. Kao englesko dh. |
أَذْ |
|
|
ظ |
ẓ/z |
Interdental (međuzubni) / |
Vrh jezika se stavi između gornjih i donjih zuba uz blagi pritisak na prednji dio nepca i korijen donjih zuba |
أَظْ |
|
|
GRUPA 9 – PREDNJENEPČANI GLASOVI – Al-Huruf al-Asaliyyah |
|||||
|
س |
s |
Alveolar (desnični) / |
Vrh jezika se prisloni uz dēsni iza donjih sjekutića, zubi približe jedni drugima i kaže s. |
أَسْ |
|
|
ز |
z |
Alveolar (desnični) / |
Vrh jezika se prisloni uz dēsni iza donjih sjekutića, zubi približe jedni drugima i kaže z. |
أَزْ |
|
|
ص |
ṣ/s |
Alveolar (desnični) / |
Prednji dio jezika se prisloni uz ivicu donjih sjekutića, zadnji dioo jezika uzdigne (zadebljan) prema nepcu i zrak prepusti preko jezika djelimično zadržavajući zvuk u grlu. |
أَصْ |
|
|
GRUPA 10 – GLAS DAD – al-Harf Dad |
|||||
|
ض |
ḑ/d |
Dental (zubni) / |
Vrhom jezika se pritisne osnova gornjih sjekutića, prednji dio jezika se prisloni uz korijen gornjih zuba a |
أَضْ |
|
Izradio: Edo Krajinić, prof.