Sunday, February 16, 2025
HomeEmanetInvesticiono-Vakufski fond «EMANET»

Investiciono-Vakufski fond «EMANET»

 Isprintaj materijal OVDJE 

Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj je osnovala investiciono-vakufski fond «Emanet» za izgradnju džamija i islamskih centara za potrebe Bošnjaka u Norveškoj. Ovaj članak je pokušaj resvjetljivanja samog koncepta vakufa kroz jedno važno poslaničko upustvo koje stavlja vakuf u širi koncept vjerskih i civilizacijskih vrijednosti islama i predstavlja ga kao sponu koja veže generacije te stalno teži ka intelektualnom, duhovnom i materijalnom razvoju muslimana i napredku društva uopće.

TRI TEMELJA ZA RAZVOJ ISLAMSKE VJERE I CIVILIZACIJE: VAKUF, KORISNO ZNANJE TE DOBRO DIJETE I NJEGOVA DOVA ZA RODITELJE

Dr. Faruk Terzić

Uvod

Imam Muslim bilježi u svojoj zbirci izreka Muhammeda a.s. da je Muhammed a.s. rekao: „Kada čovjek umre, prekine mu se davati nagrada za njegova dobra djela osim za tri stvari koje je ostavio iza sebe: trajno dobro, korisno znanje ili dobru djecu koja se za njega mole“. Pored Imama Muslima ovu izreku ili hadis Božijeg poslanika a.s. bilježe i ostali istaknuti učenjaci ove vrijedne nauke kao što su Imam Malik, Tirmizi, Ebu Davud, Darani, Nesai, Bejheki i Ibn Hibban. Svi ocjenjuju da je lanac prenosilaca ove izreke Muhammeda a.s. ispravan (sahih) ili dobro ispravan (hasan sahih) što znači da je njena vjerodostojnost neupitna među stručnjacima ovog polja. S druge strane, vjerodostojnost ovog hadisa potvrđuje i činjenica da su ga generacija vjernika od Muhammeda a.s. do danas prihvatile kao istinitog i integrisale ga u svoju kulturno-historijsku baštinu i društveno-ekonomsku realnost. Dakle, ovaj hadis je poznat stručnjacima na jednoj naučnoj i terorijskoj razini ali i da tako kažem i običnim vjernicima i to na kulturnoj i praktičnoj razini. Što će reči da ovaj hadis nije mrtvo slovo na papiru nego je dio živuče islamske tradicije kod svih pripadnika islama. I tako ga muslimani prenose ne samo kao ulema kroz znanje nego i kao obični ljudi kroz praksu iz generacije u generaciju.Teološki gledano, ova činjenica dobija na vrijednosti kada znamo da Muhammed a.s. u jednom drugom važnom hadisu ističe da se njegov „ummet neće ujediniti oko nečeg pogrešnog“. Iščitavajući historiju islama i pregledavajući njegov razvoj u svim sredinama zemaljske kugle može se zaključiti da je ovaj hadis sastavni dio ne samo vjere islama nego temeljni princip svjetske islamske civilizacije uopće.

Analiza značenja hadisa

  1. 1.Šta se to prekida a šta nastavlja kada nastupi smrt?
  2. 2.Sadeka džarije, trajna zadužbina ili vakuf
  3. 3.‘Ilmun nafi’ ili korisno znanje
  4. 4.Dobro djete i dova za roditelje

Kada nastupi smrt prekine se život na ovome svijetu i prelazi se na drugi. Ovaj svijet je po prirodi arena iskušenja i testova ali i zalaganja i truda. Nastupanjem smrti sva dobra ili loša djela sabiru na osnovu kojih će čovjeku biti suđeno na Sudnjeme danu i na osnovu kojih će mu biti određeno da li će biti od onih čijom vjerom, radom i životom Allah dž.š. je zadovoljan ili ne. Kada nastupi smrt zatvori se knjiga u kojoj su bilježena dobra i loša djela i tu nema više ni dodavanja ni oduzimanja. Pa ono loše šta je radio kao nevjerovanje, laganje, krađa, konzumiranje alkohola ili svinjetine je zabilježeno i tome se više ništa neće dodati. A ono što je čovjek klanjao, postio, davao zekat i obavljao hadž upisano mu je i više se ništa ne dodaje. Raditi dobro i ustezati se od lošeg je najveći cilj u islamu ali nastupanjem smrti račun se mora zatvoriti, linija ispod djela se mora podvući a račun sabrati. To je prva poruka ovog časnog hadisa.

Svaki čovjek se raduje i dobije inspiraciju iz ovih riječi Božije poslanika ali onda on pravi dramatičan preokret i kaže „osim tri djela“! Prvo što čovjeku pada na um je pitanje „koja su to djela“? A onda i malo sa nevjericom se pita „pa zar šehadet, namaz, post, zekat i hadž nisu najvažnija djela radi kojih se dobija džennet“? Zar se sevap od tih djela zaustavlja nastupanjem smrti, a postoje neka druga djela radi kojih se račun ipak ne zatvara do Sudnjega dana i gdje sevapi mogu neprestano teči, čak i poslije smrti“?!

Prvo djelo koja Muhammed a.s. navodi je sadeka džarije odnosno ono što mi u našem jeziku nazivamo vakuf, hajrat ili zadužbina. Dakle, ko iza sebe ostavi neko trajno dobro na korist ljudi, imat će tekući sevap od toga i nakon svoje smrti, sve dok taj vakuf traje i dok se ljudi koriste od njega. On se odriče vlasništva nad tim dobrom i odriče se prihoda i dohotka od tog dobra u korist zajednice i društva ili posebne grupe za koju je namjenjen.

Najpoznatiji vakufi su vjerski objekti kao što su džamije, mesdžidi, abdesthane i gusulhane, mezarja i greblja. Vakuf može biti i obrazovnog karaktera pa imamo škole, mektebe, medrese, fakultete i univerzitete, biblioteke i tekije. Vakuf može biti i dio infrastrukture kao što su putevi i mostovi ili urbani kao što su vodovodi, bunari i česme, javna kupatila i hamami, tržni centri i bezistani. Vakuf može biti i financijskog karaktera kao polja, livade, njive, šume i nekretnine iz kojeg se finansira npr. održavanje objekata, isplaćivanje plata i stipendija itd.

Iz ovih primjera se može vidjeti da je vakuf obično materijalnog karaktera i da obezbjeđuje neophodnu infrastukturu života. Zato nije ni čudo da su npr. cijeli gradovi u BiH i na Balkanu uopće bili uspostavljeni na principu vakufa. Čak šta više, neki od njih su nosili ime vakuf kao što je Skender Vakuf, Varcar vakuf, Donji i Gornji vakuf ili samo Vakuf. Da bi bolje razumjeli concept vakufa slobodno ga možemo nazvati današnjim imenom koje se puno koristi a to je razvoj. Vakuf je upravo to, instrument općeg razvoja društva, gradova i država, pa čak čovječanstva i civilizacije.

Drugo djelo koje spominje Muhammed a.s. u ovome hadisu i za koje tvrdi da će čovjek radi njega imati neprestani priliv sevapa na svoj račun i nakon smrti je ‘ilmun nafi’, odnosno korisno znanje ili nauka. Dakle, ako je čovjek u svome životu riješio neki naučni problem i time olakšao ljudima život, imat će sevap od tog djela dok god ono bilo na koristi ljudima, bez obzira bio on živ ili mrtav. Sve naučne teorija i otkriča koja su pomogla čovjeku da bolje razumije svijet oko sebe i da mu učine život boljim i ugodnijim spadaju u ovo kategoriju. Sva objašnjenja i upute u vjerskim knjigama ili vjersko znanje spada u ovu kategoriju. Sve što je vezano za bilo koju naučnu, filozofsku ili društvenu nauku spada u ovu kategoriju.

Za razliku od vakufa za koji smo rekli da je materijalne prirode ovo drugo djelo tj. korisno znanje je intelektualne prirode. Ova dva djela se upotpunjuju i stvaraju zajedničku osnovu za uspostavljanje zdravog i naprednog društva. Pravljenje džamije nije moguće bez dobrog arhitekte, konstruisanje mosta je nemoguće bez inžinjera, biblioteke ne bi bilo da nema onih koji pišu knjige i na kraju krajeva dobrog vaza nema bez dobro obrazovanog alima.

Treća stvar u ovome hadisu radi koje će čovjek nastaviti primati sevape i nakon smrti je dobro odgojeno dijete. Loše odgojeno dijete ne koristi sebi, čak šteti samo sebi, šteti svojim roditeljima i šteti društvu u kojem živi. Dobro dijete koristi sebi i ako ništa ne šteti svojim roditeljima pa makar im ništa ne pomoglo, ali to je teško zamisliti jer po prirodi dobro dijete koristi i roditeljima a naravno koristi i društvu. Interesantno je isto tako, da Muhammed a.s. u ovome hadisu ne kaže samo „dobro dijete“ nego kaže i djete koje ne zaboravlja svoje roditelje ni nakon smrti nego uvijek moli Allaha dž.š. za njihov oprost i nagradu. Dakle dobro djete je dobro prema svojim roditeljima i kad su živi i kada pređu na drugi svijet. Ono se prema njima ponaša lijepo i kad su živi i kada umru. Dovom za roditelje koji su prešli na onaj svijet i respekt prema njima mada su umrli povezuje generaicije i štiti od zaborava historije, vjere i kulture svojih predaka.

Jednom riječju ovdje se radi o odgoju djece koji je baziran na jednom duhovnom aspektu. Jer respekt, dobročinstvo, dobrota, poštovanje i ljubav prema roditeljima su duhovne kategorije koje proizilaze iz dubine duše i srca.

Zaključak

U ovome hadisu dakle imamo tri stvari radi kojih vjernik dobija sevape i nakon svoje smrti a to su vakuf, korisno znanje i dobro dijete koje moli za svoje roditelje. Vakuf predstavlja materijalni razvoj društva i njegov napredak. Korisno znanje predstavlja intelektualn razvoja društva i njegovo racionalno uzdizanje koje teži da olakša život i učini ga boljim i ugodnijim. Dobro dijete i njegova dova je duhovno-vjerski aspet koji pravi smisao i suštinu života te postavlja ispred čovjeka plemenite ciljeve i sugestira plemenita sredstva za njihovo ostvarivanje. Ako se čovjek ili društvo ograniči na jedan odo ovih aspekata i zanemari ostale njegov život će biti nepotpun i krnjav. Isto važi za društvo vjeru ili civilizaciju. Džamija koja nema pobožnog i učenog alima i koja nema u sebi klanjača je prazno zdanje ma koliko lijepo i atraktivno bilo. A ulema i vjernici ako nemaju džamiju nemaju se gdje onda sastati i družiti, klanjati i učiti. Zato ovaj kratki hadis sažima cijelu filozofija islamskog razvoja i napretka, nešto što je Bošnjacima u Norveškoj od elementarnog interesa i velikog zanačaja za njihovu budućnost.

Popularno

Praktična uputstva vezana za smrt

8. NAMAZ korak po korak – Džuma namaz

NAMAZ – Kratke sure IZGOVOR (Transkripcija)

Translate »