Sunday, July 21, 2024
HomeNovostiREPORTAŽA: Zajednica Bošnjaka od koje se treba učiti

REPORTAŽA: Zajednica Bošnjaka od koje se treba učiti

PREPOROD, 01. juli 2024. godina

U Oslu je 2. juna 2024. godine održana Skupština Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj koja je imala i svoj svečani dio, jer ova zajednica obilježava jubilarnih 30 godina od osnivanja. Tim povodom predstavljamo zajednicu koja širi ugled ne samo Bošnjaka muslimana u Norveškoj, već i islama općenito u Evropi.

Islamska zajednica u Norveškoj je primjer uređene zajednice naših ljudi u inozemstvu, odnosno jedne od krovnih organizacija Bošnjaka koja je svojim statusom u zapadnom društvu dosegla zavidan nivo. Brojni projekti su realizirani u proteklim godinama, a među zadnjim je i kupovina novog vakufskog objekta u džematu Gjøvik/Lillehammer. Riječ je, zapravo, o sedmom po redu kojeg posjeduje ova zajednica. Prije njega su kupljeni džamijski objekti u Stavangeru, Drammenu, Haugesundu, Sandefjordu, Sarpsborgu i Oslu. Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj sastavni je dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i iz Norveške uvijek su stizale dobre vijesti u vezi s vjersko-prosvjetnim aktivnostima naših ljudi. Stoga i ne čudi da je prilikom kupovine džamije u Drammenu Rijaset pomogao džemat sa skoro milion kruna.

Od 1994. godine do danas

Od ključnog i pionirskog posla počevši od 1994. godine, kojeg su uradili prvi imami na čelu sa glavnim imamom Zekerijah-ef. Jašarevićem kao i veliki broj čestitih Bošnjaka prilikom prvih okupljanja i organiziranja Bošnjaka, potom osnivanja Islamske zajednice sve do danas ova zajednica kontinuirano egzistira i čini sve kako bi bila na nivou uspješne zajednice, posebno imajući u vidu mjesto i vrijeme, a za što je zadužen sadašnji glavni imam Senaid-ef. Kobilica, koji je imenovan 1999. godine, s imamima i ljudima koji vode zajednicu. Kako su prve godine odmicale tako je Islamska zajednica u Norveškoj prepoznavala potrebu za podmlađivanjem imamskog kadra,pa sada s ponosom može kazati da ima devet mladih i obrazovanih imama i jednu muallimu, koji nemaju problem da budu na usluzi svojim džematlijama u bilo koje doba dana i noći. Također, ova zajednica može biti ponosna na veliki broj predanih povjerenika, predsjednika i članova džematskih odbora i Izvršnog odbora, koji su od osnivanja do danas izuzetno veliki doprinos dali u razvoju i očuvanju jedinstva Islamske zajednice. Na zadnjoj sjedinici za predsjednika IZB u Norveškoj izabran je Mersad Rizvanović, dok je Berina Karamanlić izabrana za potpredsjednika.

Centralizacija i specifične okolnosti

Treba podsjetiti da je Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj jedina centralizirana islamska zajednica u bošnjačkoj dijaspori. Ona se vremenom razvijala i širila. Trenutno je podijeljena u 14 neklasičnih džemata širom Norveške. Imami su često zaduženi za dva džemata ili šire područje od 50-100 km. Radi se o potpuno drugačijem pristupu rada s našim vrlo raštrkanim narodom. Zato su imami vrlo mobilni, koji putuju autom, vozom, brodom i avionom na punktove vjerske pouke. Svi džemati bivaju redovno posjećivani od strane imama; sedmično, polumjesečno, mjesečno ili u dva-tri mjeseca, zavisno od daljine. Prema sadašnjoj evidenciji, Bošnjaci su smješteni u oko 250 komuna, što je poseban izazov za Islamsku zajednicu u stalnim nastojanjima da održi naš narod na okupu. Od nešto više od 13.000 Bošnjaka u Norveškoj, Islamska zajednica je uspjela učlaniti 9.000 ljudi. Ovaj procenat je uistinu impresivan. Istina, imali su oko 9.500 članova, ali samo zadnjih 10 godina umrlo je oko 500 članova. Tako da postoji ozbiljan izazov s upisivanjem novorođene djece i djece generalno. Teško je povjerovati da se djeca ne rađaju. Prije će biti riječ o nedostatku svijesti roditelja da djecu prijave. Inače, Islamska zajednica organizira i održava vjersku pouku na oko 30 punktova širom Norveške.

Otvorenost – drugo ime za IZ Bošnjaka u Norveškoj

S ovim značajnim brojem članova ova zajednica može biti ponosna, a to je prema riječima naših ljudi u Norveškoj rezultat rada rukovodstva zajednice kao i strategiji otvorenosti unutar i van Islamske zajednice. Unutar Islamske zajednice otvorenost se ogleda u okretanju prema članovima Islamske zajednice svih uzrasta i generacija. Rukovodstvo nije čekalo na naš narod, nego su išli prema njima. Odvažili su se na velike i zapažene aktivnosti i projekte odmah nakon osnivanja Islamske zajednice kao što su humanitarne aktivnosti, koje traju do današnjeg dana, stipendiranje studenata svake godine itd. Humanitarne aktivnosti su značile život za naš narod u ratnim i postratnim uslovima u BiH. Krajem 1999. godine započeli su velike projekte, koji traju i do dan danas; rad sa omladinom i izdavanje BH Glasnika, glasila ove zajednice. Zajednica je otvorena prema različitim našim organizacijama, od prvog Zemaljskog udruženja preko lokalnih klubova, udruženja, radio stanica, folklornih grupa, Ljetne škole, škole bosanskog jezika, Instituta sevdaha, Preporoda, drugih različitih sekcija do sadašnjeg Saveza udruženja bosansko-hercegovačkih građana. Neke je Islamska zajednica čak i osnovala i duže vrijeme finansirala kao što je bila folkolorna grupa “NUR”. Islamska zajednica je dugo i nerijetko bila veza između jednog dijela našeg naroda i Ambasade BiH u Norveškoj, jer je našim članovima bilo lakše nazvati Islamsku zajednicu, nego Ambasadu.

Otvorenost i integriranost Islamske zajednice u norveško društvo posebna je vrijednost, koju itekako prepoznaje kako naš narod u Norveškoj tako i društvo generalno. Islamska zajednica je nezaobilazni partner kada su muslimanska pitanja po srijedi. Zauzima ključnu poziciju zadnjih 20 godina u krovnoj organizaciji muslimana. Mediji se rado obraćaju ovoj bošnjačkoj islamskoj zajednici tražeći odgovore i objašnjenja za mnoštvo pitanja i dilema pred kojim se često drugi muslimani povlače. Naravno, i sama Islamska zajednica nastoji zadržati taj status i nerijetko će se kazati da ako bi joj se trebalo dati srednje ime, onda je to uistinu otvorenost.

Jedan od pokazatelja intergiranosti naše zajednice u Norveškoj i, u suštini, prepoznatljivosti u kulturnom mozaiku ove države jeste pozicija sadašnjeg glavnog i drugih imama u kulturnim krugovima. Već 2000. godine efendija Kobilica je zauzeo mjesto u krovnoj organizaciji muslimana u Norveškoj, koja se zvala Islamski savjet. Sve do 2016. godine imao je često ključnu ili jednu od ključnih uloga u ovoj platformi. Šest godina je bio predsjednik, četiri godine potpredsjednik i preko četiri godine je bio u Izvršnom odboru ovog savjeta. Od 2017. godine obnaša funkciju predsjednika druge krovne organizacije Muslimanska mreža za dijalog (MDN). U ovaj proces dijaloga na nacionalnom nivou pridružuje mu se imam u Oslu Faruk ef. Terzić 2010. godine sa posebnim fokusom na rad sa imamima unutar ove

dvije krovne organizacije. Pošto je Faruk ef. doktorirao na Komparativnim religijama na Internacionalnom islamskom univerzitetu u Islamabadu, već duže vrijeme sarađuje sa Fakultetom za teologiju na Univerzitetu u Oslu. Uz to je trenutno predstavnik Muslimanske mreže za dijalog u vijeću krovne organizacije za sve religije u Norveškoj (STL), a efendija Kobilica je član Izvršnog odbora STL-a. Aziz ef. Ahmedović je predsjednik Foruma za dijalog u regiji Østfold. Ibrahim ef. Šabić je predstavnik u regionalnom STL-u Bergen, a Derviš ef. Varešlija predstavnik u dijalog-platformi DOTL u Drammenu. Tako da sve ovo govori koliko je Islamska zajednica angažirana i daje svoj maksimum kako bi osigurala da procesi unutar muslimana idu ispravnim pravcem, a ujedno i da Bošnjaci pokažu koliko su kao muslimani svjesni vremena i otvoreni prema društvu. Uloga Islamske zajednice preko glavnog imama također je bila značajna i prepoznatljiva na evropskom nivou kroz Europsko vijeće vjerskih lidera, Religije za mir Europe i Forum muslimanskih i židovskih lidera u Europi. Od 2016. godine efendija Kobilica je angažiran od strane Uprave za vanjske poslove Rijaseta kao predstavnik Islamske zajednice u BiH pri institucijama Europske unije u Briselu.

Ulaganje u omladinu je garant opstojnosti

„Islamska zajednica ima višestruku ulogu u našem društvu. Prije svega vjersku, a onda međureligijsku, društvenu i mogu kazati da nam je to naša druga kuća. Svi ti kupljeni objektima širom Norveške su jedan magnet za generacije koje dolaze pa tako i mlađe koje su itekako pokazale šta im zajednica znači. Puno se projekata rodilo u okviru naše zajednice i neki od njih su za primjera, poput jedinstvene ekskurzije naše omladine koja ide za Bosnu i obilazi naše gradove, posebno Srebrenicu i druge povratničke gradove. Imali smo omladinsku umru, jer su mladi iz različitih dijelova Norveške zajedno putovali na umru. Naglasak stavljam na omladinu, jer nam je to svima važno. Dosta tih mladi sada su u braku i sada oni organiziraju oftare i druženja. Te važne tradicijske forme se prenose s koljena na koljeno. Fokus nam je na mektebu i omladini, da imamo omladinu koja je spremna da ulazi i u strukture Islamske zajednice. Mnogi naši mladi danas koriste naše objekte da bi tu učili, sastajali se. Imamo i jednu biblioteku u kojoj se sastaju i često oni nas pitaju ima li kakvih aktivnosti. Mi sada želimo da oni polahko preuzimaju organizaciju. Primjera radi, imam u Drammenu je njima dao u emanet različite aktivnosti pa tako da sprovedu sve potrebno kako bi se ime jedne ulice registriralo kao džamijska“, kazao nam je Edin Bavrk, jedan od članova Islamske zajednice u Norveškoj.

„Istakao bih i djelovanje na međureligijskom planu. Mi na svaki iftar i događanje pozivamo i predstavnike vlasti i vjerske lidere koji se rado odazivaju i ne mogu se načuditi koliko naše omladine prisustvuje tim aktivnostima. Mi smo najmlađa islamska zajednica ovdje i ima mnogo više, recimo, Pakistanaca koji nisu ni blizu organizirani kao mi“, zaključio je Bavrk.

Slično mišljenje ima i Nizama Mehmedović-Ajanović koja smatra da se u narednom periodu mora mnogo uložiti u razvijanje svijesti kod mladih da prepoznaju bošnjačke džemate kao izvore svog vjerskog identiteta, jer u otvorenim društvima, kakvo je norveško, oni imaju mogućnost da participiraju u džematima različitih etničkih grupa.

„Za buduće generacije trebamo još više raditi, jer naša omladina živi zaista velike izazove. Islamska zajednica radi mnogo na tom polju, ali i mi roditelji moramo dati još veći doprinos. Naravno, posebno je važno šta naša djeca nose iz svoje kuće. Neka djeca koja nisu dovoljno doživjela tog „bosanskog“mogu se brže poistovjetiti s nekim muslimanskim džematima različitih etničkih grupa, dok imamo mladih koji se vežu za naše džemate i traže taj svoj bošnjački identitet. Mnogo to ovisi o roditeljima. Ja gdje živim nema bosanske džamije i moj sin često ide u albansku džamiju, ali kada se pruži prilika ide u bosanske džemate. Naravno, mladima je važno da se druže s drugim etničkim grupama. Naša Islamska zajednica se u norveškom društvu posmatra krajnje pozitivno i daleko je ispred drugih zajednica. Norveški zakoni sada nalažu da se u organizacijama nalazi i polovina žena i naša zajednica je to već ispunila“, kazala je Nizama.

Upravo i glavni imam efendija Senaid Kobilica ističe opredijeljenost Zajednice da gradi nove generacije mladih Bošnjaka muslimana koji su svjesni svog identiteta, te vremena i prostora u kojem se nalaze. Pored ekskurzije koju vodi Edin ef. Mezit u saradnji sa ostalim kolegama imamima, a o kojoj je govorio Bavrk, efendija Kobilica je istakao i druge projekte koji su važni za mlade.

„Rad s omladinom je u samom vrhu prioriteta. Za ovu aktivnost postoji posebna stavka u budžetu Islamske zajednice. Susreti Bošnjaka u Norveškoj su najveće godišnje okupljanje Bošnjaka u Norveškoj. Već nekoliko godina okupljamo omladinu i kroz kurs islama. To je jedan obrazovno-odgojni program koji za ciljnu grupu ima omladinu od 14 godina. Radi se o omladini koja je uglavnom rođena u Norveškoj i koja je prošla ili prolazi kroz vjersku pouku – mekteb. Pedagoški pristup je prilagođen omladinskoj starosnoj dobi i razlikuje se od mektebskog. Tako npr. na Kursu islama se ne uče sure napamet i ne vježba se obavljanje namaza, nego se razgovara o nekim važnim izazovima vezanim za tinejdžere i omladinu te njihovo razumijevanje islama. Kurs islama je osmišljen da bude cjelodnevni ili dvodnevni program konferencijsko-seminarnog tipa u kojem je omladina involvirana od jutra do mraka. Obično se u večernjem terminu organizira kulturni program, gdje pozivamo različite goste“, kazao je efendija Kobilica. Smatra da Islamska zajednica ne može sve potrebe našeg naroda pokriti i da odustvo strateškog pristupa našoj dijaspori ostavlja velike posljedice.

Gdje su strategije

„Bilo je pokušaja da se nešto uradi sa udžbenicima, nastavnim programom itd. Međutim, nevjerovatno je kako to brzo stane. Nije ni počelo, a stvar kao da nikada o tome nismo pričali. Ako govorimo o vezi nadležnih institucija u BiH sa našim narodom ovdje; savezima i udruženjima, onda se stvarno mora uraditi i kontinuirano raditi nakon što se kaže i dogovori. Moraju se odrediti osobe u institucijama dolje, koje će kao roboti držati vezu sa narodom van BiH. Ništa drugo ne trebaju da rade, nego samo da su okrenuti prema narodu ovdje. Kao da nam je kampanjsko djelovanje u krvi. Tu ne može biti hajra. Međutim, vrijedi ponovo pokušati, posebno ako postoji interes za tim, jer treba imati na umu da hvatamo zadnje vozove kada su naša djeca i bosanski jezik ovdje u pitanju. Islamska zajednica Bošnjaka u Norveškoj izlazi sa dvojezičnim bosansko-norveškim ilmihalom. Zar to ne govori dovoljno o razvoju situacije?“, upozorio je Kobilica.

Prepoznatljivost glavnog imama ef. Kobilice

Senaid-ef. Kobilica je dobitnik više priznanja s obzirom na profiliranje bošnjačko-muslimanskog razumjevanja života i islama u Norveškoj i u Evropi generalno. Prvo priznanje je dobio tako što je uvršten u knjigu “KO JE KO” među 1000 najznačajnijih ličnosti u Norveškoj, dok je mjesto našao među 10 najutjecajnijih vjerskih autoriteta. Drugo priznanje je došlo od Leadership foundation-fondacije, koja ga je uvrstila među 10 top i najuspješnijih lidera iz reda stranaca u Norveškoj u 2008. godini. Treće priznanje je došlo od najčitanije dnevne novine VG, koja ga je stavila na prvo mjesto na listi od 10 najprofiliranijih građana Norveške sa stranim porijeklom. Nakon njegove ulogu u vrijeme i poslije terorističkih napada Andersa Breivika u Norveškoj, dobio je krajem novembra 2011. godine prestižnu nagradu „Nagrada za toleranciju“(Toleranseprisen), koju dodjeljuju vodeći norveški novinari okupljeni u Novinskoj loži pri Parlamentu Norveške. Nagrada je dodijeljenja za doprinos i širenje tolerancije, posebno tokom i nakon terorističkih napada u Oslu i na ostrvu Utoya. Nagradu su do sada dobili, između ostalih, bivši biskup Gunnar Stalsett i norveški princ Haakon i princeza Mette-Marit. Od februara 2016. godine radna grupa od četiri vrsna novinara radila je na identificiranju ljudi i miljea sa najvećim utjecajem na vjerskom polju. U oktobru 2016. godine njihov rad je priveden kraju i prezentiran norveškoj javnosti. Tada su između ostalih kvaliteta efendije Kobilice, poput njegove prepoznatljivosti za izgradnju dijaloga, nepokolobljivosti u očuvanju univerzalnih vrijednosti, naveli i slijedeće: „Mnogo je onih koji znaju ko je Senaid Kobilica. U muslimanskom miljeu on ima težinu kao glavni imam najveće muslimanske zajednice. Većina Norvežana pamti ikonsku sliku Kobilice i sveštenice Anne Marit Tronvik kada su stajali zajedno na dženazi 18-godišnje Bano Rashid, ubijene na ostrvu Utoja… Period kada je vodio Savjet zajedno sa generalnim sekretarom Šuajbomn Sultanom smatra se vremenom procvata Islamskog savjeta Norveške. Mnogi također smatraju da Izvršni odbor Islamskog savjeta u kojem je Kobilica sjedio do juna 2016. godine nije bio odavno jači i uspješniji… Inače se ne javlja često na telefon, ali kada odluči da dadne izjavu, onda biva jasan i odlučan glas, koji se usudi da izazove i muslimansku zajednicu.“

Redakcija Preporoda čestita Islamskoj zajednici Bošnjaka u Norveškoj važan jubilej, uz nadu da će i državne institucije jednog dana početi djelovati barem približno kao ona, a do tada ova naša zajednica ostaje garant opstanka islamske tradicije Bošnjaka i mnogih „državnih“projekata u Norveškoj.

Popularno

Praktična uputstva vezana za smrt

8. NAMAZ korak po korak – Džuma namaz

NAMAZ – Kratke sure IZGOVOR (Transkripcija)

Translate »