Svein Mønnesland bio je profesor, akademik, prevodilac i neumorni prijatelj Bosne i Hercegovine, a njegov naučni i humanistički trag živjet će generacijama.
Svein Mønnesland, član norveške i bosanskohercegovačke akademije nauka, preminuo je proteklog vikenda.
Rođen je u mjestu Skien 1943 godine. Bio je profesor slavistike na Oslo Univerzitetu, a pri kraju radnog vijeka i šef katedre. U fokusu njegovog interesovanja bio je raspad nekadašnje Jugoslavije. Napisao je nekolicinu knjiga – monografija i radova na tu temu. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, koja je najčešće bila u fokusu njegovog zanimanja, najznačajniji radovi su: Bosansko-turski rječnik: Muhamed Hevai Uskufi (2012), Jezik u Bosni i Hercegovini (2005), Bosnisk-kroatisk-serbisk grammatikk (2002), 1.001 dan: Bosna i Hercegovina slikom i riječju kroz stoljeća (20 01), Norsk-bosnisk/kroatisk/serbisk ordbok (rječnik) (2001).
Njegovom zaslugom Norveška je među prvim državama priznala bosanski (sprpski i hrvatski) jezik i uvela ga u upotrebu. Mnogi njegovi radovi i članci o Bosni i Hercegovini objavljeni su po norveškim medijima, a bio je i zvanični ekspert-komentator Norveške radiotelevizije NRK. Također je bio i zvanični prevodilac za naše jezike. Bio je i osnivač organizacije “La Bosnia leve” – lobistička organizacija koje je promovisala borbu Bosne i Hercegovine za slobodu i nezavisnost. Bio je vlasnik izdavačke kuće Sypress forlag, specijalizirane za historiijsku tematiku sa područja balkana i Jugoistočne Evrope.
Bio je član je Norveške akademije nauka. Za inostranog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine izabran je 2002. godine na prijedlog Odjeljenja društvenih nauka (kasnije Odjeljenje humanističkih nauka).
Savez: Bio je mnogo više od istraživača
Povodom smrti profesora Sveina Mønneslanda, Savez udruženja građana BiH u Norveškoj je objavio saopćenje u kojem se naglašava da je Mønnesland za bh. zajednicu bio mnogo više od istraživača. Udruženje ističe da je u najtežim vremenima iskoristio svoje znanje i glas kako bi informisao norveško društvo i širio razumijevanje o dešavanjima u Bosni i Hercegovini, pokazujući iskrenu solidarnost prema izbjeglicama. U saopćenju se dodaje da je njegov rad nastavljen i nakon rata kroz stalnu kulturnu saradnju, čime je doprinio da bosanska historija dobije zasluženo mjesto u norveškoj javnosti, dok je Bosancima i Hercegovcima pružio osjećaj da su cijenjeni i shvaćeni.
– Kada je Bosna i Hercegovina devedesetih godina bila izložena ratu i agresiji, Svein je izabrao da ne stoji po strani. Iskoristio je svoje znanje, svoj glas i svoju poziciju kako bi stvorio razumijevanje o onome što se dešavalo. Informisao je norveško društvo o ratu, pisao, držao predavanja i radio na tome da istina o Bosni bude poznata. Istovremeno je pokazao brigu i solidarnost prema mnogobrojnim bosanskohercegovačkim izbjeglicama koje su stigle u Norvešku u tom teškom vremenu.
Tokom čitavog svog života Svein je bio snažno posvećen Bosni i Hercegovini i Balkanu. Bio je profesor slavistike na Univerzitetu u Oslu, stručnjak za bosanski, hrvatski i srpski jezik, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine te autor brojnih knjiga o bosanskom jeziku, historiji, kulturi i društvu.
Njegov angažman nije prestao kada se rat završio. Naprotiv, nastavio je graditi mostove između Norveške i Bosne kroz istraživanja, knjige, prevode, predavanja i kulturnu saradnju. Doprinio je tome da bosanska historija i kultura dobiju svoje mjesto u norveškoj javnosti, a mnogima od nas pružio je osjećaj da smo viđeni, shvaćeni i cijenjeni.
Trag koji će živjeti generacijama
Mnogi Bosanci u Norveškoj duguju Svenu veliku zahvalnost. Njegovo zalaganje nije bilo vođeno dužnošću, već iskrenim čovjekoljubljem. Susretao je ljude s poštovanjem, toplinom i znatiželjom, ostavljajući iza sebe trag koji će živjeti generacijama, kaže se u saopćenju Saveza bh. udruženja u Norveškoj.
Savez građana BiH je najavio da će u narednom periodu organizovati niz aktivnosti u znak sjećanja na njegov život i djelo.
(Oslobodjenje.ba)