Oslo, 3. juni 2024 – Sljedeće godine obilježava se 30 godina od genocida u Srebrenici, tragičnog događaja koji je duboko utkan u historiju Evrope. Na panel diskusiji održanoj u Oslu, koju je organizovao Savez udruženja građana Bosne i Hercegovine u Norveškoj, stručnjaci su raspravljali o utjecaju ovog događaja na evropsku historijsku svijest, kao i o njegovom trajanju i utjecaju na nacionalnu, regionalnu i kontinentalnu politiku.
Prije početka diskusije, filozof Arne Johan Vetlesen održao je uvodni govor o nedavno usvojenoj rezoluciji Ujedinjenih nacija koja 11. juli priznaje kao službeni međunarodni dan sjećanja na genocid. Vetlesen je istakao značaj ove rezolucije u globalnom kontekstu sjećanja i priznavanja strahota koje su se desile u Srebrenici.
Panelisti su ponudili različite perspektive na ovu temu. Sylo Taraku, autor i savjetnik u think-tanku Agenda, govorio je o svojoj knjizi „Krigens kontinent: Europa etter den kalde krigen“, u kojoj analizira raspad Jugoslavije i povlači paralele sa trenutnim sukobom u Ukrajini. Taraku je naglasio da je razumijevanje raspada Jugoslavije ključno za shvatanje savremene evropske politike i sukoba.
Amina Selimović, doktorica teologije i viša savjetnica u Centru za 22. juli, podijelila je svoje lično iskustvo kao svjedok etničkog čišćenja u oblastima oko Prijedora 1992. godine. Njeno svjedočenje poslužilo je kao emotivni podsjetnik na ljudsku cijenu konflikta i važnost sjećanja kako bi se spriječilo ponavljanje historije.
Jon Kværne, prevodilac dokumentarnog romana „Beara“ koji se bavi genocidom u Srebrenici, podijelio je svoje dugogodišnje iskustvo i angažman u političkim pitanjima na Zapadnom Balkanu. Njegove analize i komentari u norveškim medijima često osvjetljavaju kompleksnost balkanskih sukoba i njihov utjecaj na širu evropsku političku scenu.
Diskusiju je moderirao Edin Kozarić, stipendista na Institutu za međunarodne studije i prevođenje pri Oslometu. Kozarić je vješto vodio razgovor, povezujući različite perspektive panelista i naglašavajući važnost kontinuiranog obrazovanja i podizanja svijesti o genocidu.
Panel diskusija nije samo podsjetila prisutne na tragediju Srebrenice, već je i pružila priliku za dublje razumijevanje kako prošlost oblikuje sadašnjost i budućnost Evrope. Genocid u Srebrenici, kako je istaknuto tokom diskusije, ostaje bolna rana, ali i važna lekcija za sve narode u Evropi i svijetu.
